Službeni glasnik BiH, broj 15/25

Na osnovu člana 25. stav (1) tačka e), člana 41. stav (1) tačka a), člana 42. stav (1) tačka a), člana 48. stav (1) tačka a), a u vezi sa članom 4. stav (1) tačka b) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09) i čl. 105. i 108. Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", br. 29/02, 12/04, 88/07, 93/09 i 41/13), u postupku pokrenutom na osnovu Zahtjeva za pokretanje postupka privrednih subjekata Pliva Hrvatska d.o.o., Prilaz baruna Filipovića 25, Zagreb, Republika Hrvatska i Pliva d.o.o. Sarajevo, Trg heroja 10, Sarajevo, Bosna i Hercegovina, zastupano po punomoćenicima ZAK Mirna Milanović-Lalić, Jasmina Suljović i Belma Dervišević, Gabelina 2, 71000 Sarajevo protiv Vlade Kantona 10, sa sjedištem na adresi Stjepana II. Kotromanića bb, 80101 Livno radi utvrđivanja kršenja člana 4. stav (1) tačka b) Zakona o konkurenciji, a postupajući po Presudi Suda Bosne i Hercegovine broj S1 3 U 043062 22 U od 22.10.2024. godine, Konkurencijsko vijeće nа 20. (dvadesetoj) sјеdnici оdržаnој 23.12.2024. gоdinе, je dоnijelo

RJEŠENJE

1. Odbija se zahtjev privrednih subjekata PLIVA HRVATSKA d.o.o., Prilaz baruna Filipovića 25, Zagreb, Republika Hrvatska i PLIVA d.o.o. Sarajevo, Trg heroja 10, Sarajevo, Bosna i Hercegovina podnesen protiv Vlade Kantona 10, Stjepana II. Kotromanića bb, 80101 Livno radi donošenja Odluke o listi lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja Kantona 10 broj 01-02-26-2/21 od 22.04.2021. godine, objavljene u "Službenim novinama Kantona 10", broj 04/21, zbog utvrđivanja postojanja zabranjenog sporazuma iz člana 4. stav (1) tačka b) Zakona o konkurenciji, kao neosnovan.

2. Odbija se prijedlog za donošenje rješenja o privremenoj mjeri, podnesen od privrednih subjekata PLIVA HRVATSKA d.o.o., Prilaz baruna Filipovića 25, Zagreb, Republika Hrvatska i PLIVA d.o.o. Sarajevo, Trg heroja 10, Sarajevo, Bosna i Hercegovina kao neosnovan.

3. Odbija se zahtjev privrednih subjekata PLIVA HRVATSKA d.o.o., Prilaz baruna Filipovića 25, Zagreb, Republika Hrvatska i PLIVA d.o.o. Sarajevo, Trg heroja 10, Sarajevo, Bosna i Hercegovina naknadom troškova postupka kao neosnovan.

4. Nalaže se privrednim subjektima PLIVA HRVATSKA d.o.o., Prilaz baruna Filipovića 25, Zagreb, Republika Hrvatska i PLIVA d.o.o. Sarajevo, Trg heroja 10, Sarajevo, Bosna i Hercegovina da punomoćniku Vlade Kantona 10 na ime troškova postupka uplati novčani iznos od 631,80 KM (šeststotinatridesetjedna KM i 80/100) u roku od osam dana od dana prijema ovog Rješenja.

5. Obavezuju se privredni subjekti Pliva Hrvatska d.o.o, Prilaz baruna Filipovića 25, Zagreb, Republika Hrvatska i Pliva d.o.o. Sarajevo, Trg heroja 10, Sarajevo, Bosna i Hercegovina, da plate administrativnu taksu na rješenje u iznosu od 1.500,00 KM, u korist budžeta institucija Bosne i Hercegovine.

6. Оvo Rješenje je konačno i bit će оbјаvljеno u "Službеnоm glаsniku BiH", Službеnim glаsilimа еntitеtа i Brčkо distriktа Bоsnе i Hеrcеgоvinе.

Obrazloženje

Ovim Rješenjem izvršava se Presuda Suda Bosne i Hercegovine broj S1 3 U 043062 22 U od 22.10.2024. godine (u daljem tekstu: Presuda), kojom je Sud Bosne i Hercegovine uvažio Tužbu privrednih subjekata PLIVA HRVATSKA d.o.o. Zagreb i PLIVA d.o.o. Sarajevo i naložio Konkurencijskom vijeću Bosne i Hercegovine da u roku od 30 dana od dana prijema Presude odluči po zahtjevu tužitelja podnesenom radi utvrđivanja postojanja zabranjenog sporazuma u smislu člana 4. stav (1) tačka b) Zakona o konkurenciji.

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Konkurencijsko vijeće) je, dana 14.09.2021. godine pod brojem UP-04-26-3-039-1/21, putem punomoćenika ZAK Mirna Milanović-Lalić, Jasmina Suljović i Belma Dervišević, Gabelina 2, 71000 Sarajevo zaprimilo Zahtjev privrednih subjekata Pliva Hrvatska d.o.o., Prilaz baruna Filipovića 25, Zagreb, Republika Hrvatska (dalje u tekstu: Pliva Hrvatska) i Pliva d.o.o. Sarajevo, Trg heroja 10, Sarajevo, Bosna i Hercegovina (dalje u tekstu: Pliva Sarajevo) ( zajedno označeni kao: Pliva) za pokretanje postupka protiv Vlade Kantona 10, Stjepana II. Kotromanića bb, 80101 Livno (dalje u tekstu: Vlada Kantona), radi utvrđivanja postojanja zabranjenog sporazuma iz člana 4. stav (1) tačka b) Zakona o konkurenciji (u daljem tekstu: Zakon) na relevantnom tržištu lijekova koji se propisuju i izdaju na teret zdravstvenog osiguranja Kantona 10, na području Kantona 10.

Uvidom u podneseni Zahtjev, Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da je isti kompletan u smislu člana 28. Zakona, te je izdalo Potvrdu o prijemu kompletnog i urednog Zahtjeva broj UP-04-26-3-039- 3 /21 dana 18.11.2021. godine.

1. Stranke u postupku

Stranke u postupku su privredni subjekti Pliva Hrvatska d.o.o., Prilaz baruna Filipovića 25, Zagreb, Republika Hrvatska i Pliva d.o.o. Sarajevo, Trg heroja 10, Sarajevo, Bosna i Hercegovina i Vlada Kantona 10, Stjepana II. Kotromanića bb, Livno.

Privredni subjekt Pliva Hrvatska jedna je od vodećih proizvođača lijekova i hemijskih proizvoda za medicinske svrhe u regiji Jugoistočna Evropa. Pliva Hrvatska je članica Teva Grupe, jedne od najvećih farmaceutskih kompanija u svijetu, te kao inostrani proizvođač lijekova učestvuje na tržištu Bosne i Hercegovine.

Privredni subjekt Pliva Sarajevo na tržištu Bosne i Hercegovine, zastupa cjelokupni portfolio lijekova Plive Hrvatska i ACTAVIS GROUP PCT, kao inostranih proizvođača lijekova. Pliva Sarajevo pribavlja dozvole za stavljanje lijekova u promet i poduzima sve radnje, u svojstvu nositelja dozvola i u skladu s primjenjivim propisima, kako bi se zaštićeni nazivi lijekova Plive Hrvatska i ACTAVIS GROUP PTC, nalazili na listama lijekova koji se propisuju i izdaju na teret zdravstvenog osiguranja. Pliva Sarajevo je u stopostotnom vlasništvu Plive Hrvatska.

Vlada Kantona 10, Stjepana II. Kotromanića bb, 80101 Livno, Bosna i Hercegovina, kao donosilac Odluke o Listi lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja Kantona 10, broj 01-02-26-2/21, od 22.04.2021. godine - Pozitivna lista lijekova Kantona 10, čije utvrđivanje ništavosti se traži u pokrenutom postupku.

2. Postupak po Zahtjevu za pokretanje postupka

Kao razloge za podnošenje zahtjeva, Podnosioci zahtjeva u bitnom navode slijedeće:

- Pliva je dugogodišnji učesnik na tržištu lijekova koji se propisuju i izdaju na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja Kantona 10 jer su Plivini proizvodi prepoznati na tržištu kao proizvodi s dugogodišnjom tradicijom i kvalitetom. Zbog toga je Vlada Kantona 10 kontinuirano stavljala Plivine lijekove na liste lijekova Kantona 10, shodno podnesenim zahtjevima i primjenjivim propisima. No donošenjem Odluke Vlade Kantona 10, Vlada Kantona je nezakonito skinula Plivine lijekove s liste lijekova Kantona 10, i to s ciljem zaštite domaćih proizvođača što predstavlja arbitrarno - zabranjeno konkurencijsko djelovanje, stoji u Zahtjevu.

- Vlada Kantona donosi i revidira pozitivnu listu lijekova Kantona 10 odnosno odlučuje koji se lijekovi (zaštićeni nazivi proizvođača lijekova) mogu propisivati i izdavati pacijentima na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja Kantona 10, prema prethodno utvrđenim cijenama.

- Lijekovi, kao supstance ili kombinacije supstanci namijenjene za liječenje ili sprječavanje bolesti kod ljudi, razvrstavaju se na: (1) lijekove koji se izdaju na ljekarski recept i čije je izdavanje dozvoljeno samo u apotekama; (2) lijekovi koji se izdaju bez recepta i čije je izdavanje dozvoljeno samo u apotekama; i (3) lijekove koji se mogu koristiti samo u zdravstvenim ustanovama prilikom pružanja zdravstvenih usluga, u smislu člana 28. Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 58/08). Osnovni uslov stavljanja lijeka u promet u BiH jeste da ima dozvolu za stavljanje lijeka u promet koju izdaje Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH. Ako određeni lijek ima dozvolu za stavljanje u promet, smatra se da ispunjava sve uslove kvaliteta, sigurnosti i djelotvornosti.

- Lijekovi koji se izdaju na ljekarski recept i čije je izdavanje dozvoljeno samo u apotekama dalje se dijele na: (1) lijekove na recept u čijoj cijeni učestvuju zavodi zdravstvenog osiguranja; i (2) lijekovi koji se propisuju na recept, ali punu cijenu snosi pacijent/osiguranik. Da bi u cijeni lijeka učestvovali zavodi zdravstvenog osiguranja potrebno je da se taj lijek nalazi na pozitivnoj listi lijekova.

- U Federaciji Bosne i Hercegovine, sistem pozitivnih listi lijekova koncipiran je na sljedeći način:

- Vlada FBiH na prijedlog federalnog ministra zdravstva donosi federalnu listu lijekova koja sadrži isključivo INN (internacionalne nezaštićene nazive lijekova), u smislu člana 5. Zakona o lijekovima FBiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 109/12) i člana 6. Pravilnika o bližim kriterijima za izbor lijekova, postupku i načinu izrade listi lijekova u Federaciji Bosne i Hercegovine, načinu stavljanja i skidanja lijekova sa listi lijekova, obavezama ministarstva zdravstva, zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvođača i prometnika lijekova uvrštenih na liste lijekova, kao i korištenje lijekova ("Službene novine Federacije BiH", br. 45/13 i 7/19).

- Kantonalne vlade, na temelju nadležnosti prenijetih od FBiH i na prijedloge kantonalnih ministarstava zdravstva, donose i revidiraju kantonalne pozitivne liste lijekova koji sadrže zaštićene nazive lijekova domaćih i stranih proizvođača Iijekova koji po svom sastavu odgovaraju INN na federalnoj listi lijekova, u skladu sa Zakonom o lijekovima FBiH i Pravilnikom o listama lijekova čija je primjena obavezujuća kod donošenja i revidiranja listi lijekova i na federalnom i na kantonalnom nivou. Zakonom nije ograničen broj lijekova po INN-u, a primjenjiva federalna lista lijekova utvrđena je Odlukom o listi lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 33/19, 56/19, 98/19 i 69/20).

- Što se tiče konkretno Kantona 10, postupak donošenja odnosno revidiranja liste lijekova sprovodi Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih Kantona 10 (dalje u tekstu: Ministarstvo) putem Povjerenstva za stavljanje i skidanje lijekova na listu lijekova, koje razmatra dokumentirane zahtjeve za stavljanje lijekova na liste i izrađuje prijedlog liste. Po prijedlogu, Vlada Kantona donosi odnosno revidira listu lijekova Kantona 10.

- Ako je lijek uvršten na pozitivnu listu lijekova, ovlaštena lica koja propisuju lijekove mogu propisati pacijentu/osiguraniku lijek s kantonalne pozitivne liste lijekova, a ugovorne apoteke mogu pacijentu izdati taj lijek na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja.

- U zakonu ne postoji ograničenje u broju lijekova istog INN na listi lijekova koji se izdaju na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja. Dakle, Vlada Kantona odlučuje mogu li se Plivini lijekovi propisivati i izdavati na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja Kantona 10.

- Pliva je prije stupanja na snagu Pozitivne liste lijekova bila zastupljena sa 68 oblika i jačina lijekova koji su ispunjavali sve uvjete za stavljanje lijeka na listu.

- Vlada Kantona, dana 04.02.2021. godine, donosi Zaključak broj 01-02-26-1/21 ("Narodne novine Kantona 10", br. 1/21) kojim je naložila Ministarstvu da, putem Povjerenstva za stavljanje i skidanje lijekova na listu lijekova, izradi prijedlog liste odnosno revidira listu lijekova Kantona 10 sa uputama;

- Upute iz Zaključka Vlade Kantona u potpunosti su nezakonite: "podržavanje razvoja domaće industrije" odnosno zaštita domaćih proizvođača na štetu inostranih (preferencijalni tretman) predstavlja kršenje međunarodnih obaveza BiH; Zakon o lijekovima FBiH ne predviđa mogućnost ograničavanja broja zaštićenih naziva lijekova s ciljem zaštite domaćih proizvođača; Pravilnik o listama lijekova isto tako ne propisuje da nadležni organ može postupati diskriminatorno odnosno selektivno pri izboru proizvođača lijekova koji ispunjavaju uvjete.

- Unatoč navedenom, postupak revidiranja liste lijekova u Kantonu 10 proveden je kako slijedi:

- Ministarstvo, nije objavilo javni poziv kojim poziva proizvođače lijekova odnosno nosioce dozvola za stavljanje lijekova u promet na podnošenje zahtjeva sa odgovarajućom dokumentacijom, s ciljem uvrštavanja lijekova na Pozitivnu listu lijekova;

- od iniciranja postupka revidiranja liste lijekova Kantona 10 (dana 04.02.2021. godine) pa do dana usvajanja Pozitivne liste lijekova, a ni do dana njenog stupanja na snagu, Pliva ne ostvaruje kontakte s Ministarstvom u pogledu revidirane liste;

- Vlada Kantona donosi Pozitivnu listu lijekova, na kojoj je Pliva zastupljena sa samo 22 oblika i jačina lijekova, od kojih je Pliva za jedan oblik i jačinu lijeka dostavila obavijest o prestanku proizvodnje i zahtjev za isključivanjem istog sa liste, dok je 47 oblika i jačina lijekova neutemeljeno i neobrazloženo skinuto s liste.

- S ciljem upućivanja na mnogobrojne nezakonitosti i nepravilnosti, Pliva je Ministarstvu uputila zahtjev kojim je tražila dopunu odnosno revidiranje Pozitivne liste lijekova, no Ministarstvo nije odgovorilo na navedeni zahtjev.

- Zaključkom Vlade Kantona jasno su date upute za davanje preferencijalnog tretmana domaćim proizvođačima lijekova pa je nespoma činjenica podjele (diskriminacije) učesnika na relevantnom tržištu. Ako se usporedi udjel zastupljenosti domaćih i inostranih proizvođača na Pozitivnoj listi lijekova s njihovim udjelom na Ranijoj listi lijekova, a u odnosu na INN, jasno je da Vlada Kantona skoro u potpunosti inostranim proizvođačima onemogućila učestvovanje na relevantnom tržištu, uključujući i Plivu.

- Preferencijalni tretman predstavlja nedozvoljenu državnu pomoć kojom se narušava konkurencija na tržištu suprotno članu 71. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju zaključenog između Evropskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane i Bosne i Hercegovine, s druge strane.

- Preferencijalni tretman ne samo da je u suprotnosti s međunarodnim obavezama koje je preuzela BiH nego je i u suprotnosti sa Zakonom o lijekovima FBiH koji Vlada Kantona 10, s ciljem diskriminatorskog postupanja, pogrešno interpretira. Član 9. Zakona o lijekovima FBiH u relevantnom dijelu glasi:

"Sa ciljem podržavanja razvoja domaće farmaceutske industrije na pozitivnu listu lijekova kantona, kao i listu lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na području kantona obavezno se uvrštavaju i lijekovi domaće farmaceutske industrije koji ispunjavaju uvjete iz stava 1. ovog člana i to pored lijekova - originatora kao i lijekova inozemne farmaceutske industrije. Kriteriji i uvjete za moguće ograničenje broja zaštićenih naziva lijekova iz stava 1. i 2. ovog člana bliže se utvrduju pravilnikom federalnog ministra iz člana 5. stav 5. ovog zakona."

- Da je jasna intencija zakonodavca da omogući jednak tretman svim učesnicima na tržištu tako što jasno predviđa da se lijekovi domaće farmaceutske industrije obavezno uvrštavaju pored lijekova originatora i lijekova inozemne farmaceutske industrije, a ne umjesto bilo koje od ovih dviju kategorija proizvođača lijekova. Stoga, stavljanje domaćih ponuđača u povoljniji položaj, odnosno pružanje selektivne prednosti predstavlja nedozvoljenu državnu pomoć kojom se narušava tržišna konkurencija. U konkretnom slučaju, jedno zabranjeno konkurencijsko djelovanje (zabranjeni sporazum), Vlada Kantona temelji na drugom zabranjenom konkurencijskom djelovanju (preferencijalnom tretmanu), što je suprotno zakonima i međunarodnim obavezama BiH.

- Da Zakon o lijekovima FBiH predviđa mogućnost ograničavanja zaštićenih naziva lijekova na kantonalnim pozitivnim listama, koju Vlada Kantona pogrešno interpretira u Zaključku Vlade Kantona. Član 9. stav (2) Zakona o lijekovima FBiH glasi:

"Na pozitivnoj listi lijekova kantona, kao i listi lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na području kantona može se ograničiti broj zaštićenih naziva lijekova koji ispunjavaju uvjete iz stava 1. ovog člana u skladu sa utvrdenim doktrinarnim pristupima u korištenju lijekova za oboljenja za koja se koriste lijekovi sa listi lijekova u Federaciji; iskustvu u terapijskoj primjeni kod pacijenata za dati zaštičeni naziv lijeka; sigurnosti snabdijevanja lijekovima, uzimajući u obzir historijske podatke u smislu (ne)redovnog snabdijevanja lijekovima u Federaciji; postojanje evidentiranih nuspojava za specifičan zaštićeni naziv lijeka; kvalitet i vjerodostojnost podataka o zaštićenom nazivu lijeka iz referentnih izvora; status zaštićenog naziva liјека u zdravstvenim sistemima država Evropske unije i sl."

- Utvrđeni zakonski razlozi za ograničavanje zaštićenih naziva lijekova odnose se na njihovu kvalitetu, sigurnost i djelotvornost kao i (ne)redovno snabdijevanje, a ne na geografsko porijeklo lijeka.

- Pravilnik o listama lijekova propisuje način izbora lijekova te postupak i način izrade pozitivne liste lijekova. Navedeni pravilnik ne propisuje da nadležni organ može postupati diskriminatorno odnosno selektivno pri izboru proizvođača lijekova koji ispunjavaju uvjete. Upravo suprotno, Pravilnik o listama lijekova utvrduje kriterije za stavljanje lijekova na listu i skidanje lijekova s liste i ne propisuje mogućnost selekcije odnosno prioriteta pri odabiru proizvođača koji ispunjavaju uvjete, zbog čega je postupanje Vlade Kantona 10 nezakonito na štetu pacijenata jer im umanjuje pravo izbora lijekova koji se izdaju na recept (što u konačnici finansiraju građani).

- Osim nezakonitih temelja navedenih u Zaključku Vlade Kantona 10, ne postoji ni ekonomska ni bilo koja druga opravdanost za sporno postupanje Vlade Kantona 10, a niti postoje posljedični pozitivni konkurencijski efekti na relevantnom tržištu. Jedini je cilj zabranjenog sporazuma Vlade Kantona 10 pogodovanje određenim proizvođačima lijekova, na štetu konkurencije na relevantnom tržištu, ali i na štetu građana - korisnika. Naime, ako se lijek određenog proizvođača lijekova skine s liste lijekova ili ne uvrsti na nju, to ne dovodi do smanjenja troškova budžeta jer se u praksi sredstva koja se izdvajaju po ovom temelju odnose na INN, a ne na proizvođača. Ako u ponudi postoji više istih lijekova koji po svom sastavu odgovaraju INN ne smanjuje se broj pacijenata kojima je potreban odredeni lijek; niti raznolikost ponude utječe na cijene lijekova. Pacijentima se isključivo smanjuje mogućnost izbora lijekova koji su isti po svom sastavu, a ovlaštena lica koja propisuju lijekove će propisivati lijekove drugih proizvođača čiji se lijekovi nalaze na Pozitivnoj listi lijekova. Posljedično Plivini prihodi će se smanjiti, a povećat će se prihodi drugih proizvođača lijekova čiji se lijekovi nalaze na Pozitivnoj listi lijekova, iako i njihovi lijekovi i Plivini lijekovi ispunjavaju iste uvjete.

- U državama članicama Evropske unije izričito je zabranjena bilo kakva arbitrarnost odnosno netransparentnost prilikom donošenja pozitivnih listi lijekova.

- lako BiH nije članica Evropske unije; BiH se obavezala da će svoje propise i praksu uskladiti s pravnom stečevinom Evropske unije pa je postupanje Vlade Kantona u suprotnosti sa obavezama na koje je BiH dobrovoljno pristala.

- Budući da odlučuje da li se određeni lijek može propisivati i izdavati na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja Kantona 10, Vlada Kantona - kao organ uprave faktički djeluje i utječe na relevantno tržište: Plivino učestvovanje na tržištu odnosno obim učestvovanja direktno zavisi od odluke Vlade Kantona koja se donosi u okviru zakonom predviđenog postupka, pa je stoga nesporna primjena Zakona o konkurenciji. Uz navedeno, Podnosilac Zahtjeva isto tako smatra da Vlada Kantona ne samo da neposredno utječe na tržište (donosi akte kojima utječe na tržišnu konkurenciju), nego da je i posredni odnosno neposredni učesnik jer ostvaruje prihode na relevantnom tržištu.

Podnosioci zahtjeva smatraju da su dostavili Konkurencijskom vijeću sve relevantne informacije i dokumentaciju u vezi s predmetnim Zahtjevom, te stoga predlaže da Konkurencijsko vijeće zbog prijetnji nastanku direktnog štetnog utjecaja za Plivu, preliminarno utvrdi povredu, donese privremenu mjeru i naloži Vladi Kantona 10 da na Pozitivnu listu lijekova vrati odnosno uvrsti sve Plivine lijekove koji su se nalazili na Ranijoj listi lijekova, i to u što kraćem roku, a sve u cilju uklanjanja sprječavanja, ograničavanja i narušavanja tržišne konkurencije na relevantnom tržištu, u smislu člana 40. Zakona o konkurenciji.

Konkurencijsko vijeće je na osnovu navoda iz Zahtjeva i dostavljene dokumentacije, ocijenilo da povrede Zakona, na koje Podnosioci zahtjeva ukazuju, nije moguće utvrditi bez provođenja postupka, te je donijelo Zaključak o pokretanju postupka broj UP-04-26-3-039-4/21 od dana 22.11.2021. godine.

U ostavljenom vremenskom roku suprotna strana, Vlada Kantona 10 dostavila je odgovor na Zaključak o pokretanju postupka i u bitnome ističe sljedeće:

- Da je Vlada Kantona 10 svojim Zaključkom broj 01-02-26-1/21 od 04.02.2021. godine obavezala Povjerenstvo za stavljanje i skidanje lijekova na listu lijekova Kantona 10, kao i Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih Kantona 10 da s ciljem podržavanja razvoja domaće industrije izradi prijedlog Liste lijekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava Zavoda za zdravstveno osiguranje Kantona 10;

- Da je članom 9. Zakona o lijekovima FBiH predviđena mogućnost ograničenja broja zaštićenih naziva lijekova koji ispunjavaju propisane uvjete, a prema iskustvu u terapijskoj primjeni, sigurnosti u snabdijevanju itd. S ciljem podržavanja domaće industrije, Zakonom je utvrđeno obavezno uvrštavanje lijekova domaće industrije na kantonalne liste, uz ispunjavanje zakonskih uslova;

- Da je u zemljama Evropske unije praksa da se kroz različite vidove podrške daje poticaj domicilnoj generičkoj industriji. Takva praksa je bila prepoznata i uspješno implementirana u nekim kantonima. Pozicioniranje domaće proizvodnje i davanje adekvatnog mjesta na tržištu domaćim proizvodima donosi niz benefita široj društvenoj zajednici, pri tome uvijek stavljajući u prvi plan interes pacijenata i nikada ne dovodeći u pitanje vrhunski kvalitet i djelotvornost lijekova koje proizvodimo;

- Da s druge strane, ničim opravdano pogodovanje daljem povećanju uvoza lijekova kakvo imamo sada, znači još veći izvoz finansijskih sredstava iz BiH, a time i niz indirektnih posljedica izvan zdravstvenog sistema. Strane generičke kompanije putem svojih predstavništava posluju isključivo komercijalno, zapošljavaju minimalan broj zaposlenika, dok sav ostvaren prihod povlače u svoje matične zemlje i time doprinose rastu tih zemalja. Za razliku od njih, domaći proizvođači kontinuirano ulažu u razvoj, investicije i zapošljavanje, uz snažnu društvenu i socijalnu odgovornost, te aktivan doprinos izgradnji održivog zdravstvenog sistema.

3. Pravni okvir predmetnog postupka

Konkurencijsko vijeće je tokom postupka primjenilo odredbe Zakona, Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", br. 18/06 i 34/10), te odredbe Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", br. 29/02, 12/04, 88/07, 93/09 i 41/13), u smislu odredbi člana 26. Zakona.

Konkurencijsko vijeće je uzelo u obzir i odredbe Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima ("Službeni glasnik BiH", br. 58/08), Zakona o lijekovima Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 51/01 i 29/05) te Pravilnik o bližim kriterijumima za izbor lijekova, postupku i načinu izrade listi lijekova u Federaciji Bosne i Hercegovine, načinu stavljanja i skidanja lijekova sa listi lijekova, obavezama ministarstva zdravstva, zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvođača i prometnika lijekova uvrštenih u liste lijekova, kao i korištenje lijekova ("Službene novine F BiH", br. 45/13).

4. Usmena rasprava

Budući da se radi o postupku sa strankama sa suprotnim interesima, Konkurencijsko vijeće je zakazalo usmenu raspravu, u skladu sa članom 39. Zakona, koja je održana dana 16.03.2022. godine (poziv dostavljen aktom broj UP-04-26-3-039-16/21 i broj UP-04-26-3-039-17/21 od dana 24.02.2022. godine).

Usmena rasprava održana je u sjedištu Konkurencijskog vijeća uz prisustvo advokata Suljović Jasmine i Roberta Vrdoljaka, punomoćenika privrednih subjekata Pliva Hrvatska i Pliva Sarajevo i punomoćenika Vlade Kantona 10, advokata Džemila Sabrihafizovića.

Na usmenenoj raspravi svaka strana je priložila pisano izjašnjenje i dodatnu dokumentaciju kojom potvrđuju svoje tvrdnje (Zapisnik UP-04-26-3-039-18/21 od dana 16.03.2022. gоdinе).

5. Relevantno tržište

U skladu sa članom 3. Zakona i čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, relevantno tržište se određuje kao tržište određenih proizvoda/usluga koji su predmet obavljanja djelatnosti privrednih subjekata na određenom geografskom području.

Prema odredbi člana 4. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta u proizvodnom smislu, relevantno tržište obuhvata sve proizvode i/ili usluge koje potrošači i/ili korisnici smatraju međusobno zamjenjivim, pod prihvatljivim uslovima, imajući u vidu naročito njihove bitne karakteristike, kvalitet, uobičajenu namjenu, način upotrebe, uslove prodaje i cijene.

Prema odredbi člana 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, relevantno tržište u geografskom smislu obuhvata cijelu ili dio teritorije Bosne i Hercegovine na kojoj privredni subjekt djeluje u prodaji i/ili kupovini relevantnog proizvoda pod jednakim ili dovoljno ujednačenim uslovima i koji to tržište bitno razlikuje od uslova tržišne konkurencije na susjednim geografskim tržištima.

U smislu navedenog, te na osnovu podnesenog Zahtjeva, Konkurencijsko vijeće je za relevantno tržište predmetnog postupka utvrdilo tržište uvrštavanja lijekova na pozitivnu listu lijekova koji se propisuju i izdaju osiguranim osobama na teret Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona 10 na području Kantona 10.

6. Utvrđeno činjenično stanje

Nakon ocjene dostavljene dokumentacije i podataka tokom odvijanja postupka Konkurencijsko vijeće je utvrdilo slijedeće činjenično stanje:

- Vlada FBiH na prijedlog federalnog ministra zdravstva donosi federalnu listu lijekova koja sadrži isključivo INN (internacionalne nezaštićene nazive lijekova), u smislu člana 5. Zakona o lijekovima FBiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 109/12, "Zakon o lijekovima FBiH") i člana 6. Pravilnika o bližim kriterijima za izbor lijekova. postupku i načinu izrade listi lijekova u Federaciji Bosne i Hercegovine, načinu stavljanja i skidanja lijekova sa listi lijekova, obavezama ministarstva zdravstva, zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvođača i prometnika lijekova uvrštenih na liste lijekova, kao i korištenje lijekova ("Službene novine Federacije BiH", br. 45/13 i 7/19, "Pravilnik o listama lijekova").

- Kantonalne vlade, na osnovu nadležnosti prenijetih od FBiH i na prijedloge kantonalnih ministarstava zdravstva, donose i revidiraju kantonalne pozitivne liste lijekova koji sadrže zaštićene nazive lijekova domaćih i stranih proizvođača lijekova koji po svom sastavu odgovaraju INN na federalnoj listi lijekova, u skladu sa Zakonom o lijekovima FBiH i Pravilnikom o listama lijekova čija je primjena obavezujuća kod donošenja i revidiranja listi lijekova i na federalnom i na kantonalnom nivou.

- Zakonom nije ograničen broj lijekova po INN-u, a primjenjiva federalna lista lijekova utvrđena je Odlukom o listi lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 33/19, 56/19, 98/19 i 69/20, "Federalna lista lijekova").

- Zakon o lijekovima Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 109/12) propisuje da listu lijekova, koji se mogu propisivati i izdavati na recept, tj. na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja kantona (Pozitivnu listu lijekova), kao i listu lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti, donosi Vlada kantona na prijedlog kantonalnog ministra zdravstva;

- Zakon o lijekovima Federacije BiH, član 9. stav (1) i (2), propisuju da se na Pozitivnu kantonalnu listu lijekova uvrštavaju samo oni zaštićeni nazivi lijekova, koji ispunjavaju uslove propisane državnim zakonom o lijekovima i propise donesene na osnovu istog, te da se na pozitivnoj listi lijekova kantona može ograničiti broj zaštićenih naziva takvih lijekova u skladu sa utvrđenim doktrinarnim pristupima u korištenju lijekova za oboljenja za koja se koriste lijekovi sa listi lijekova u Federaciji, iskustvu u terapijskoj primjeni kod pacijenata za dati zaštićeni naziv lijeka, sigurnosti snabdijevanja lijekovima, uzimajući u obzir historijske podatke u smislu (ne)redovnog snabdijevanja lijekovima u Federaciji, postojanje evidentiranih nuspojava za specifičan zaštićeni naziv lijeka, kvalitet;

- Vlada Kantona 10 je, dana 04.02.2021. godine, donijela Zaključak broj 01-02-26-1/21 ("Narodne novine Kantona 10", br. l/21,"Zaključak Vlade Kantona") kojim je naložila Ministarstvu da, putem Komisije za stavljanje i skidanje lijekova na listu lijekova, izradi prijedlog liste odnosno revidira listu lijekova Kantona 10;

- Vlada Kantona 10 je na osnovu gore pomenutog Zaključka donijela "Odluku o listi lijekova koji se mogu izdavati na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja Kantona 10 (Pozitivna lista lijekova Kantona 10)" dana 22.04.2021. godine a koja će se primjenjivati od 01.06.2021. godine ("Narodne novine Kantona 10", br. 4/21).

7. Ocjena dokaza

Nakon sagledavanja svake posebno i svih zajedno relevantnih činjenica i dokaza, Konkurencijsko vijeće je odlučilo kako slijedi:

Konkurencijsko vijeće je utvrdilo kako Vlada Kantona 10, kao izvršni organ vlasti, nije privredni subjekt u ovom postupku, te u smislu člana 2. Zakona o konkurenciji, isti se ne primjenjuje na odluke vlada koje se donose u skladu sa propisanim nadležnostima.

Prema Ustavu Federacije BiH, Vlada Federacije, vlade kantona, općinski načelnik i gradonačelnik su osnovni izvršni organi vlasti i oni obezbjeđuju vršenje svih funkcija koje spadaju u izvršnu vlast.

Zakon o Vladi Kantona 10 ("Narodne novine Kantona 10" broj 2/1996) u članu 1. navodi: "Vlada Kantona 10 je izvršni organ.., koji obavlja izvršnu vlast u kantonu."

Prema tome, Vlada nije organ uprave zbog čega ne može biti ni učesnik u ovom postupku iz sljedećih razloga:

Članom 2. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH" broj 35/05) propisano je da se "Organi državne uprave Federacije, kantona, grada i općina osnivaju se za obavljanje upravnih, stručnih i drugih poslova koji se zakonom i drugim propisima stavljaju u njihovu nadležnost. Određene upravne poslove mogu obavljati i pravna lica kada im je zakonom, odnosno odlukom općinskog i gradskog vijeća povjereno vršenje javnih ovlaštenja na način predviđen ovim Zakonom."

Članom 7. Zakona o organizaciji organa uprave Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH, broj 35/05), koji se smatra osnovnim zakonom za organiziranje i djelovanje organa uprave na svim nivoima vlasti u Federaciji BiH, propisano je da vlade vrše koordinaciju, usklađivanje i usmjeravanje rada organa uprave i upravnih organizacija, kao i nadzor nad njihovim radom u skladu sa ustavima i zakonima.

Odredbom člana 47. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji BiH, propisano je da su kantonalni organi uprave - kantonalna ministarstva i kantonalne uprave. Osnivaju se za vršenje upravnih i stručnih poslova iz nadležnosti kantona, iz jedne ili više srodnih oblasti u kojima organi uprave, u cjelini ili u većem obimu, neposredno izvršavaju ili osiguravaju izvršavanje zakona i drugih propisa i odgovaraju za njihovo izvršenje. U skladu sa članom 56. ovog zakona, njima "rukovodi federalni, odnosno kantonalni ministar".

Prema odredbi člana 20. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji BiH, organi uprave su dužni da u poslovima iz svoje nadležnosti, pripremaju zakone i druge propise kada o tome odluči organ zakonodavne ili izvršne vlasti, što je bila obaveza Ministarstva rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih Kantona 10 u konkretnom slučaju.

Dakle, Vlada je organ izvršne vlasti, zbog čega ne može bit učesnik u ovom postupku.

Naime, članom 2. stav (1) Zakona o konkurenciji kojim je propisano da se ovaj zakon primjenjuje na sva pravna i fizička lica koja se posredno ili neposredno bave proizvodnjom, prodajom roba i pružanjem usluga učestvuju u prometu roba i usluga i koja mogu svojim djelovanjem sprečavati, ograničavati ili narušavati tržišnu konkurenciju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine ili značajnijem dijelu tržišta (privredni subjekti) i to na:

a) privredna društva, preduzeća i preduzetnike i njihova udruženja bez obzira na oblik vlasništva, sjedište ili prebivalište;

b) organe državne uprave i lokalne samouprave, kada posredno ili neposredno učestvuju ili utječu na tržište;

c) ostala fizička i pravna lica koja neposredno ili posredno, stalno, povremeno ili jednokratno učestvuju na tržištu, bez obzira na pravni status, na oblik vlasništva, sjedište ili prebivalište, kao što su udruženja, sportske organizacije, ustanove, zadruge, nosioci prava intelektualne svojine,

Iz navedenog je vidljivo da je članom 2. Zakona o konkurenciji propisano da se Zakon primjenjuje na vrlo široki broj pravnih ili fizičkih osoba, bilo da su to privredna društva, preduzeća, preduzetnici, udruženja, bez obzira na oblik vlasništva, sjedište ili prebivalište, zatim na tijela državne uprave i lokalne samouprave, te sve ostale fizičke ili pravne osobe bez obzira na pravni status, oblik vlasništva, sjedište ili prebivalište, kao što su udruženja, sportske organizacije, ustanove, zadruge, nositelji prava intelektualnog vlasništva, i u smislu odredbe ovog člana, Zakon o konkurenciji sve subjekte na koje se isti odnosi i primjenjuje naziva zajedničkim imenom privredni subjekti.

Ovako široko definisan pojam privrednog subjekta ograničen je na način da se traži ispunjenje i još jednog dodatnog uslova, a to je da se isti "posredno ili neposredno bave proizvodnjom, prodajom roba i pružanjem usluga, da učestvuju u prometu roba i usluga i koja mogu svojim djelovanjem sprječavati, ograničavati ili narušavati tržišnu konkurenciju", te da isti "učestvuju ili utiču na tržište".

Svojim djelovanjem, u skladu sa svojim nadležnostima Vlada donošenjem predmetne Odluke ni na koji način se nije ponašala kao privredni subjekt koji djeluje na tržištu.

Prema najkraćoj definiciji tržišta, tržište je mjesto gdje se susreću ponuda i potražnja, a savršeno konkurentno tržište je ono koje se sastoji od velikog broja malih neovisnih subjekata od kojih niti jedno ne može uticati na tržišne cijene.

Konkurencijsko vijeće je nesporno utvrdilo kako Vlada donošenjem Odluke o listi lijekova ne obavlja privrednu djelatnost, ne učestvuje u proizvodnji i/ili prometu roba, odnosno pružanju usluga, time ni posredno ni neposredno ne učestvuje na tržištu, te se i zbog tog razloga ne može smatrati "privrednim subjektom", u smislu Zakona o konkurenciji.

Odluka o listi lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja Kantona 10 broj 01-02-26-2/21 od 22.04.2021. godine predstavlja postupanje Vlade upravo u skladu sa svojim zakonskim nadležnostima, a ne postupanje na tržištu koje bi imalo za cilj spriječavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišne konkurencije. Naime, Vlada je bila obavezna donijeti Odluku o listi lijekova koji se izdaju na recept, jer ta obaveza proizilazi iz Zakona o lijekovima FBiH.

Tržišnu aktivnost je potrebno razlikovati od aktivnosti koje se obavljaju provođenjem zakonskih nadležnosti, te da se Zakon o konkurenciji odnosi na subjekte koji djeluju na tržištu (suprotno od javnog), na kojem se vrši razmjena roba i usluga, koji snose određene rizike ekonomske ili financijske, ili pak imaju mogućnost ostvarivanja profita. Vlada Kantona 10 je donošenjem liste lijekova djelovala u skladu sa svojim zakonskim ovlastima izvan dometa Zakon o konkurenciji.

S obzirom da Konkurencijsko vijeće u svrhu ocjene datog slučaja, a prema članu 43. stav (7) Zakona može koristiti sudskom praksom Evropskog suda pravde i odlukama Evropske komisije, ovakav stav su zauzela i navedena tijela.

Konkurencijsko vijeće tokom provođenja postupka nije ulazilo u meritum stvari, jer Vlada Kantona 10 ne može biti učesnik u ovom postupku, te samim tim nije ni utvrđivalo da li je prilikom sačinjavanja prijedloga liste Komisija ispoštovala kriterije propisane Pravilnikom.

Na osnovu svega navedenog Konkurencijsko vijeće je odlučilo kao u tački 1. dispozitiva ovoga Rješenja.

Konkurencijsko vijeće ukazuje da je u posljednjem Izvještaju o BiH za 2023. godinu, kao dokumentu u kojem Evropska komisija objavljuje informacije o napretku Bosne i Hercegovine u procesu evropskih integracija, između ostalog, navedeno da Bosna i Hercegovina treba da preduzme mjere kako bi prestala praksa pojedinih kantona da određene uvezene lijekove isključuju sa lista lijekova koji se mogu izdavati na recept na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja.

Iz navedenog je jasno da je donošenje listi lijekova koji se mogu izdavati na recept na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja, od strane izvršnih organa vlasti pojedinih kantona, prepoznato isključivo kao jednostrana trgovinska mjera Bosne i Hercegovine u okviru zaključenog SSP-a, te Evropska komisija nadalje daje preporuku isključivo vladama kantona da se prekine sa ovakvom praksom uređenja trgovine.

Slijedom čega, Konkurencijsko vijeće daje preporuku Vladi da putem nadležnog ministarstva, osigura zastupljenost svih lijekova na listi lijekova koji se izdaju na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, a koji imaju dozvolu za stavljanje u promet, izdatu od strane Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, odnosno lista bi trebala da sadrži sve internacionalne nazive nezaštićenih lijekova – INN (generičke nazive) i zaštićene nazive lijekova kako je to razrađeno članom 5. stavom (2) Pravilnika o bližim kriterijima za izbor lijekova, postupku i načinu izrade listi lijekova u Federaciji Bosne i Hercegovine, načinu stavljanja i skidanja lijekova sa listi lijekova, obavezama ministarstva zdravstva, zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvođača i prometnika lijekova uvrštenih na liste lijekova, kao i korištenje lijekova ("Službene novine Federacije BiH", br. 45/13 i 7/19) koji ispunjavaju uslove iz člana 9. istog Pravilnika čiji generički nazive se nalaze na federalnoj listi. Takođe, podsjećamo da ni Direktiva Vijeća 89/105/EEZ od 21.12.1988. o transparentnim mjerilima kojima se utvrđuje određivanje cijena lijekova za ljudsku upotrebu i njihovo uvrštenje u nacionalne sisteme zdravstvenog osiguranja (SL L 40, 11.2.1989.), u kojoj se utvrđuju mjerila za stavljanje lijekova na listu lijekova Zavoda zdravstvenog osiguranja, ne predviđa bilo kakvo ograničavanje broja proizvođača na listi lijekova, a posebno ne na osnovu geografskog porijekla proizvođača.

8. Privremena mjera

Analizirajući istaknute navode i ponuđene dokaze Podnosioca zahtjeva vezano za zatraženu privremenu mjeru, imajuću u vidu odredbe člana 36. Zakona prema kojim je teret dokazivanja na stranci koja je podnijela zahtjev za pokretanje postupka, Konkurencijsko vijeće na osnovu istih nije u vrijeme podnošenje zahtjeva mogao utvrditi preliminarnu povredu u smislu člana 40. stav (1) Zakona koja bi mogla kratkoročno štetno uticati na pojedine privredne subjekte, pa samim time nije mogao pravovremeno odrediti privremenu mjeru.

Na osnovu gore navedenog Konkurencijsko vijeće je odlučilo kao u tački 2. dispozitiva ovoga Rješenja.

9. Troškovi postupka

Konkurencijsko vijeće je prilikom određivanja troškova postupka uzelo u obzir odredbe Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", br. 29/02, 12/04 i 88/07 i 93/09), i to član 105. stav (2) Zakona o upravnom postupku kada u postupku učestvuju dvije ili više stranaka sa suprotnim interesima, stranka koja je izazvala postupak, a na čiju je štetu postupak okončan, dužna je protivnoj stranci nadoknaditi opravdane troškove koji su toj stranci nastali učešćem u postupku.

Prema članu 105. stav (3) Zakona o upravnom postupku troškovi za pravno zastupanje nadoknađuju se samo u slučajevima kad je takvo zastupanje bilo nužno i opravdano.

Podnosioci zahtjeva su podnijeli dana 31.03.2022. godine, zahtjev za naknadu troškova postupka (podnesak broj UP-04-26-3-039-22/21) koji se sastoji od slijedećih troškova: 1) Zahtjev za pokretanje postupka od 14.09.2022. godine - 240,00 KM; 2) Izjašnjenje na odgovor od 04.02.2022. godine; 3) Pristup usmenoj raspravi od 16.03.2022 godine - 240,00 KM; 4) podnesak od 31.03.2022. godine - 240,00; 5) administrativna taksa na zahtjev - 1000,00 KM i 6) administrativna taksa na rješenje - 1.500,00 KM što sa uračunatim PDV-om iznosi 3.623,20 KM.

Punomoćnik Vlade Kantona 10 ponio je dana 29.03.2024. godine, zahtjev za naknadu troškova postupka (podnesak broj UP-04-26-3-039-20/21) koji se sastoji od slijedećih troškova: 1) Podnesak sa izjašnjenjem od 28.03.2022. godine - 990 KM; 2) Pristup usmenoj raspravi od 16.03.2022 godine - 990,00 KM što sa uračunatim PDV-om iznosi 2.316,00 KM.

Konkurencijsko vijeće odbija zahtjev Podnosioca zahtjeva za nadoknadu troškova postupka, obzirom da su navedeni postupak izazvali Podnosioci zahtjeva svojim postupanjem i djelovanjem, te kako nisu uspjeli u postupku, nemaju pravo na nadoknadu troškova postupka, u smislu Zakona o upravnom postupku.

Slijedom navedenog, Konkurencijsko vijeće je odlučilo kao u tački 3. dispozitiva.

Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da predmetni Troškovnik punomoćnika Vlade Kantona 10 nije sačinjen u skladu sa stvarnim troškovima postupka, niti je u skladu sa propisom koji reguliše visinu advokatskih troškova zastupanja, jer advokatski troškovi zastupanja punomoćnika Vlade Kantona 10, Džemila Sabrihafizovića, advokata iz Sarajeva, nisu utvrđeni u skladu sa članom 18. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad advokata Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/04 i 24/04) koji propisuje visinu advokatskih troškova u upravnom postupku.

Obzirom da je odbijen Zahtjev Podnosioca zahtjeva, Podnosioci zahtjeva kao stranka koja je izazvala postupak, a na čiju je štetu postupak okončan, dužni su protivnoj strani (Vladi Kantona 10) nadoknaditi opravdane troškove koji su nastali sudjelovanjem u postupku.

Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da punomoćnik Vlade Kantona 10, advokat Džemil Sabrihafizović, ima pravo na sljedeće troškove: 1) Podnesak sa izjašnjenjem Vlade od 28.03.2024. godine u iznosu od 240,00 KM + PDV i 2) prisustvo usmenoj raspravi od 16.03.2022. godine u iznosu od 300,00 KM + PDV, što ukupno iznosi 631,80 KM (šeststotinatridesetjedna KM i 80/100).

Na osnovu navedenog Konkurencijsko vijeće je odlučilo kao u tački 4. dispozitiva ovoga Rješenja.

10. Administrativna taksa

Podnosilac zahtjeva je na ovo Rješenje u skladu sa članom 2. tarifni broj 107. stav (1) tačka g) Odluke o visini administrativnih taksi u vezi sa procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", br. 30/06, 18/11 i 75/18) obvezan platiti administrativnu taksu u ukupnom iznosu od 1.500,00 KM u korist Budžeta institucija Bosne i Hercegovine.

11. Pouka o pravnom lijeku

Ovo Rješenje je konačno i protiv istog nije dozvoljena žalba.

Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno, objave ovog Rješenja.

Broj UP-04-26-3-039-38/21
23. decembra 2024. godine
Sarajevo

Predsjednik
Ivo Jerkić, s. r.