Službeni glasnik BiH, broj 43/20

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić, Mirsad Ćeman i Margarita Caca-Nikolovska i sudije Tudor Pantiru, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić i Angelika Nussberger, na sjednici održanoj 2. jula 2020. godine, u predmetu broj U 5/20, rješavajući zahtjev 28 poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske, na osnovu člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 19. stav (1) tačka a) i člana 57. stav (2) tačka a) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopušten zahtjev 28 poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske za ocjenu ustavnosti Odluke o odgađanju održavanja lokalnih izbora 2020. godine broj 05-1-07-1-393-25/20 od 23. maja 2020. godine (objavljena u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 29/20 od 23. maja 2020. godine), koju je donijela Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine jer Ustavni sud Bosne i Hercegovine nije nadležan za odlučivanje.

Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine".

OBRAZLOŽENJE

1. Klub poslanika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Narodnoj skupštini Republike Srpske podnio je 26. maja 2020. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zahtjev za ocjenu ustavnosti Odluke o odgađanju održavanja lokalnih izbora 2020. godine broj 05-1-07-1-393-25/20 od 23. maja 2020. godine (objavljena u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 29/20 od 23. maja 2020. godine), koju je donijela Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: CIK).

I. Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 23. stav (2) Pravila Ustavnog suda, od CIK-a je 29. maja 2020. godine zatraženo da dostavi odgovor na zahtjev.

3. CIK je dostavio odgovor na zahtjev 11. juna 2020. godine.

II. Zahtjev

a) Navodi iz zahtjeva

4. U zahtjevu je navedeno da zahtjev podnosi i potpisuje Klub poslanika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Narodnoj skupštini Republike Srpske koji "ima ustavno pravo, ali i obavezu, da štiti ustavnopravni poredak u BiH, uključujući, ali ne ograničavajući se na pitanja koja su nabrojana u stavu 1. alineje 1. i 2. člana VI/3.a)".

5. Predmet zahtjeva je osporavanje Odluke CIK-a o odgađanju održavanja lokalnih izbora 2020. godine broj 05-1-07-1-393-25/20 od 23. maja 2020. godine (u daljnjem tekstu: osporena odluka).

6. Prema tvrdnji iz zahtjeva, osporena odluka je neustavna iz više razloga, i to:

- Prvo, prema članu I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, vladavina prava predstavlja osnovni ustavni princip, a u svakoj demokratskoj državi vladavina prava se ostvaruje na slobodnim i neposrednim izborima uz ograničeno trajanje mandata izabranih predstavnika. Kako je članom 1.3a stav 2. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Izborni zakon) predviđeno da mandat članova predstavničkih organa izabranih na redovnim izborima traje četiri godine i teče od dana objavljivanja rezultata u "Službenom glasniku BiH", osporenom odlukom dolazi do toga da izabranim predstavnicima mandat traje duže od četiri godine.

- Drugo, budući da je članom 14.2 stav 1. Izbornog zakona predviđeno da odluku o odgađanju izbora na određenom biračkom mjestu ili izbornoj jedinici donosi CIK, na osnovu činjenica koje ukazuju da izbore nije moguće provesti u skladu s odredbama Izbornog zakona, nema ni ustavnog ni zakonskog osnova za donošenje osporene odluke kojom su izbori odgođeni u cijelosti.

- Treće, budući da je članom 14.2 stav 2. Izbornog zakona predviđeno da se odgođeni izbori provode ako u nekoj izbornoj jedinici ili nekom biračkom mjestu glasanje nije obavljeno onog dana koji je određen za glasanje, dakle samo onda ako glasanje nije moglo da se obavi, jasno je da nije moguće odgoditi izbore u cijelosti.

- Četvrto, kako je članom 14.2 stav 4. Izbornog zakona propisano da se izbori provode u roku od sedam dana, a najkasnije u roku od 30 dana od dana koji je određen za glasanje, došlo je do nezakonite povrede roka jer su izbori prvobitno bili zakazani za 4. oktobar 2020. godine, a osporenom odlukom odgođeni za 15. novembar 2020. godine, iz čega je vidljivo da je prekoračen krajnji rok od 30 dana. Sve to uz napomenu da se taj rok odnosi na odgađanje izbora na određenom biračkom mjestu ili u izbornoj jedinici, te ukoliko glasanje nije obavljeno onog dana koji je bio određen za glasanje, a nikako u slučaju odgađanja izbora u cijelosti.

7. Prema zahtjevu, zbog svih navedenih razloga, osporena odluka je u suprotnosti sa članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine i odredbama člana 14.2 st. 1, 2. i 4. i članom 1.3a stav 2. Izbornog zakona, te je zatraženo da Ustavni sud, razmatrajući zahtjev, donese odluku kojom će utvrditi neustavnost osporene odluke, a čijim bi donošenjem osporena odluka prestala važiti.

8. Na kraju zahtjeva je spisak članova Kluba poslanika SNSD-a sa 29 imena i prezimena. Spisak sadrži 28 potpisa jer nedostaje jedan potpis uz poslanika pod rednim brojem 11.

b) Odgovor na zahtjev

9. U opširnom odgovoru na zahtjev CIK je, između ostalog, naveo "razlog za donošenje osporene odluke je činjenica da nadležne institucije nisu postupile u skladu sa članom 1.2a stav (b) Izbornog zakona, odnosno nisu u roku od 15 dana od dana raspisivanja izbora osigurale potrebna novčana sredstva za provođenje izbora". Dalje je navedeno kako je podnosilac zahtjeva pogrešno tumačio odredbe Izbornog zakona na osnovu kojih je osporena odluka donesena i dato tumačenje tih odredbi prema mišljenju CIK-a. CIK smatra da je, postupajući u skladu s odredbama Izbornog zakona, osporenom odlukom "uspio u ovom trenutku premostiti sve finansijske, epidemiološke i druge probleme, omogućavajući nadležnim institucijama da i poslije roka iz člana 1.2a stav (b) Izbornog zakona osiguraju sredstva, čime je omogućeno pravo na izbore zagarantirano Ustavom Bosne i Hercegovine i Izbornim zakonom". U odgovoru je predloženo da se zahtjev odbaci zbog nenadležnosti Ustavnog suda za odlučivanje ili, u slučaju da se Ustavni sud proglasi nadležnim, zahtjev odbije kao neosnovan.

III. Relevantni propisi

10. U Ustavu Bosne i Hercegovine relevantne odredbe glase:

Član I
Bosna i Hercegovina

2. Demokratska načela

Bosna i Hercegovina je demokratska država koja funkcioniše u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora.

Član VI/3.a)

3. Jurisdikcija

Ustavni sud će podržavati ovaj Ustav.

a) Ustavni sud je jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom Ustavu između dva entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te između institucija Bosne i Hercegovine, uključujući ali ne ograničavajući se na to:

- Da li je odluka entiteta da uspostavi poseban paralelan odnos sa susjednom državom u skladu sa ovim Ustavom, uključujući i odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

- Da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu sa ovim Ustavom.

Sporove može pokrenuti član Predsjedništva, predsjedavajući Vijeća ministara, predsjedavajući, ili njegov zamjenik, bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine; jedna četvrtina članova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, ili jedna četvrtina članova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta.

11. Izborni zakon Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32/10, 18/13, 7/14 i 31/16). Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst sačinjen u Ustavnom sudu BiH koji glasi:

Član 1.14 stav (1)

(1) Izbori na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini održavaju se prve nedjelje u oktobru, osim ako se ovaj datum ne podudara s obilježavanjem vjerskog praznika jednog od konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine. Izbore koje nije moguće održati prve nedjelje u oktobru, zbog podudaranja s vjerskim praznikom, Centralna izborna komisija BiH zakazuje za nedjelju nakon prve nedjelje u oktobru koja se ne podudara s vjerskim praznikom.

Član 2.9 tačka 2a.
Centralna izborna komisija BiH je nezavisan organ koji podnosi izvještaj neposredno Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine i čije ovlasti iz nje proizilaze. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine

2a. donosi odluku o održavanju neposrednih izbora u Bosni i Hercegovini, propisanih ovim zakonom.

Član 14.2

(1) Odluku o odgađanju izbora na određenom biračkom mjestu ili u izbornoj jedinici donosi Centralna izborna komisija BiH na osnovu činjenica koje ukazuju da izbore nije moguće provesti u skladu sa odredbama ovog Zakona.

(2) Odgođeni izbori provode se ako u nekoj izbornoj jedinici ili biračkom mjestu glasanje nije obavljeno onog dana koji je određen za glasanje.

(3) Odgođene izbore raspisuje Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine.

(4) Odgođeni izbori u pravilu se provode u roku od sedam (7) dana, a najkasnije trideset (30) dana od dana koji je određen za glasanje na redovnim izborima.

12. Odluka o odgađanju održavanja lokalnih izbora 2020 godine, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine, broj 05-1-07-1-393-25/20 od 23. maja 2020. godine, objavljena u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 29/20, u relevantnom dijelu glasi:

Na osnovu člana 2.9 stav (1) tačka 2a i člana 14.2, a u vezi sa članom 1.14 stav (1) Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32/10, 18/13, 7/14 i 31/16), Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je na 25. sjednici, održanoj 23. maja 2020. godine, donijela

ODLUKU

O ODGAĐANJU ODRŽAVANJA LOKALNIH IZBORA 2020. GODINE

Član 1.
(Predmet)

Lokalni izbori 2020. godine, raspisani Odlukom Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine broj: 05-1-07-1-393-1/20 od 07.05.2020. godine, čije održavanje je određeno za nedjelju 04. oktobra 2020. godine, odgađaju se s obzirom da taj dan izbore nije moguće održati u skladu sa odredbama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

Član 2.
(Datum održavanja odgođenih izbora)

Odgođeni izbori iz člana 1. ove Odluke održat će se u nedjelju, 15. novembra 2020. godine.

13. Pri ispitivanju dopustivosti zahtjeva Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 19. tačka a) Pravila Ustavnog suda.

Član 19. tačka a) Pravila Ustavnog suda glasi:

Zahtjev nije dopustiv ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

a) Ustavni sud nije nadležan za odlučivanje;

14. Ustavni sud konstatira da je zahtjev podnio Klub poslanika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Narodnoj skupštini Republike Srpske, te da je u zahtjevu spisak članova Kluba poslanika SNSD-a sa 29 imena i prezimena, koji sadrži 28 potpisa. Ustavni sud podsjeća da je članom VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine propisano da "sporove može pokrenuti član Predsjedništva, predsjedavajući Vijeća ministara, predsjedavajući, ili njegov zamjenik, bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, jedna četvrtina članova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, ili jedna četvrtina članova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta". Dakle, klub bilo koje političke stranke u zakonodavnom organu jednog entiteta nije ovlašteni pokretač sporova pred Ustavnim sudom. Međutim, kako je zahtjev potpisalo 28 poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske, te kako, prema članu 71. Ustava Republike Srpske, Narodna skupština ima 83 narodna poslanika, Ustavni sud smatra da je zahtjev podnijela "jedna četvrtina članova" zakonodavnog organa entiteta Republika Srpska, što je u skladu sa članom VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine.

15. Dalje, predmet zahtjeva je ocjena ustavnosti i zakonitosti osporene odluke koju je donio CIK. Prema članu 2.9 Izbornog zakona, CIK je nezavisni organ uspostavljen Izbornim zakonom, kojem je u nadležnosti, između ostalog, da donosi administrativne propise za provođenje Izbornog zakona i odluku o održavanju neposrednih izbora propisanih tim zakonom. Dakle, predmet ocjene ustavnosti i zakonitosti je pravni akt niže pravne snage od zakona. Kako je u članu VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine propisano da je Ustavni sud nadležan da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom Ustavu, što uključuje, ali se ne ograničava na to da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu s ovim Ustavom, Ustavni sud treba ispitati da li je u konkretnom slučaju nadležan za ocjenu ustavnosti takvog akta.

16. Ustavni sud će stoga prvo podsjetiti na svoju praksu u predmetima u kojima je također bilo postavljeno pitanje ustavnosti nekog općeg akta niže pravne snage od zakona, odnosno akata koji nisu izričito navedeni u odredbi člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine. U takvim predmetima Ustavni sud je posebno cijenio okolnosti svakog konkretnog slučaja u odnosu na nadležnost koja mu je dodijeljena Ustavom Bosne i Hercegovine.

17. Tako je u Odluci broj U 4/05 od 22. aprila 2005. godine, razmatrajući odredbe Statuta Grada Sarajeva i način konstituiranja Gradskog vijeća Grada Sarajeva, Ustavni sud zaključio da je kao institucija koja podržava Ustav Bosne i Hercegovine nadležan da ispituje ustavnost svih akata, bez obzira na donosioca, ako je pitanje pokrenuto prema jednoj od nadležnosti Ustavnog suda iz člana VI/3. Ustava Bosne i Hercegovine. U skladu s argumentacijom o ljudskim pravima, Ustavni sud je mišljenja da, kad god je to moguće, mora interpretirati svoju jurisdikciju tako da dozvoli najširu mogućnost otklanjanja posljedica kršenja tih prava. U navedenom slučaju, zahtjev za ocjenu ustavnosti se upravo odnosi na pitanja koja proizlaze iz Ustava Bosne i Hercegovine i međunarodnih sporazuma kojima se garantira zaštita ljudskih prava i tiče se ostvarivanja ljudskih prava i ustavnih principa kao što je princip konstitutivnosti naroda i pravo na zabranu diskriminacije (vidi Ustavni sud, Odluka broj U 4/05, tačka 16, dostupna na www.ustavnisud.ba).

18. U Odluci broj U 7/05 od 2. decembra 2005. godine, razmatrajući Statut Grada Istočno Sarajevo i način konstituiranja Skupštine Grada Istočno Sarajevo, Ustavni sud je, rukovodeći se principima iz već navedene odluke U 4/05, također zaključio da je nadležan za ocjenu ustavnosti. I tu se radilo o zahtjevu za ocjenu ustavnosti koji se odnosi na pitanja koja proizlaze iz Ustava Bosne i Hercegovine i međunarodnih sporazuma o zaštiti ljudskih prava, odnosno o zaštiti ljudskih prava i ostvarenju principa konstitutivnosti i prava na zabranu diskriminacije (vidi Ustavni sud, Odluka broj U 7/05, tačka 29, dostupna na www.ustavnisud.ba).

19. U Odluci broj U 28/14 od 26. novembra 2015. godine, razmatrajući Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o kriterijima, postupku i načinu raspodjele stranih dozvola za prijevoz tereta domaćim prijevoznicima, koji je donio ministar komunikacija i saobraćaja Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je također, oslanjajući se na navedenu praksu, zaključio da ima nadležnost jer se zahtjev za ocjenu ustavnosti odnosi na pitanja koja proizlaze iz Ustava Bosne i Hercegovine i međunarodnih sporazuma kojima se garantira zaštita ljudskih prava i tiče se ostvarivanja ljudskih prava i ustavnih principa kao što je princip tržišne privrede, pravo na imovinu i pravo na zabranu diskriminacije (vidi Ustavni sud, Odluka broj U 28/14, tačka 17, dostupna na www.ustavnisud.ba).

20. S druge strane, u Odluci broj U 3/04 od 27. maja 2005. godine, razmatrajući rješenja o izmjenama naziva ulica i drugih mjesta na području više općina, Ustavni sud je zaključio da nije nadležan za ocjenu ustavnosti jer su osporena rješenja pojedinačni akti koji svoju pravnu valjanost izvode iz ovlaštenja koja im daje statut i ne predstavljaju vrstu općih normativnih akata, odnosno propisa za koje je Ustavni sud, u skladu sa članom VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, nadležan da ocjenjuje njihovu ustavnost (vidi Ustavni sud, Odluka broj U 3/04, tačka 17, dostupna na www.ustavnisud.ba).

21. U Odluci broj U 1/09 od 29. maja 2009. godine, razmatrajući Odluku o davanju saglasnosti na otplatni plan izmirenja obaveza po osnovu emisije obveznica za verificirane račune stare devizne štednje, Odluku o gotovinskoj isplati verificiranih potraživanja računa stare devizne štednje po osnovu planirane emisije obveznica za 2008. godinu i Uredbu o izmjenama Uredbe o postupku verifikacije potraživanja i gotovinskih isplata po osnovu računa stare devizne štednje u Federaciji BiH, Ustavni sud je zaključio da nije nadležan za njihovu ocjenu ustavnosti jer se radi o podzakonskim provedbenim propisima kojima se omogućava provođenje zakona i odluka Vijeća ministara BiH, a osim toga nije vidio niti jedan razlog zbog kojeg bi osporeni akti pokretali pitanje kršenja ljudskih prava i osnovnih sloboda (vidi Ustavni sud, Odluka broj U 1/09, tačka 15, dostupna na www.ustavnisud.ba).

22. U Odluci broj U 7/16 od 19. januara 2017. godine, razmatrajući Odluku o usvajanju Jedinstvenog programa obrade podataka popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH i Jedinstvenog programa obrade podataka popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine, Ustavni sud je zaključio da nije nadležan za njenu ocjenu ustavnosti jer su osporeni akti metodološki dokumenti kojim se regulira pitanje koje zahtijeva primjenu stručnih i naučnih metoda rada i očigledno ne pokreću pitanje kršenja ljudskih prava i osnovnih sloboda zaštićenih Ustavom i Evropskom konvencijom, a što bi, u skladu s praksom Ustavnog suda, bio osnov za zasnivanje nadležnosti Ustavnog suda. Također, Ustavni sud je zaključio da odredba člana VI/3. Ustava Bosne i Hercegovine ne propisuje nadležnost Ustavnog suda da ocjenjuje zakonitost uopćeno (vidi Ustavni sud, Odluka broj U 7/16, tačke 33. i 34, dostupna na www.ustavnisud.ba).

23. I konačno, u Odluci broj U 24/18 od 31. januara 2019. godine, razmatrajući Uputstvo o izmjeni i dopunama Uputstva o postupku provođenja posrednih izbora za tijela vlasti u Bosni i Hercegovini obuhvaćenih Izbornim zakonom, koje je donio CIK, Ustavni sud je zaključio da nije nadležan za ocjenu ustavnosti jer je osporeni akt administrativni propis koji je CIK donio s ciljem provođenja Izbornog zakona i provođenja posrednih izbora za tijela vlasti u Bosni i Hercegovini. Uz to, Ustavni sud nije uočio nijedan razlog zbog kojeg bi osporeni provedbeni akt pokretao pitanje kršenja ljudskih prava i osnovnih sloboda (vidi Ustavni sud, Odluka broj U 24/18, tačka 36, dostupna na www.ustavnisud.ba).

24. Iz navedene prakse jasno proizlazi da je Ustavni sud tumačio da je nadležan za ocjenu ustavnosti svih akata, bez obzira na donosioca, ako je pitanje pokrenuto prema jednoj od nadležnosti Ustavnog suda iz člana VI/3. Ustava Bosne i Hercegovine u skladu s argumentacijom o ljudskim pravima. Naime, Ustavni sud smatra da, kad god je to moguće, mora interpretirati svoju jurisdikciju tako da dozvoli najširu mogućnost otklanjanja posljedica kršenja ljudskih prava i sloboda.

25. U konkretnom slučaju, osporenom odlukom je utvrđeno da se lokalni izbori, raspisani ranijom odlukom CIK-a od 7. maja 2020. godine, čije je održavanje bilo određeno za 4. oktobar 2020. godine, odgađaju s obzirom na to da taj dan izbore nije moguće održati u skladu s odredbama Izbornog zakona. Također, osporenom odlukom određen je novi datum za održavanje odgođenih izbora, a to je 15. novembar 2020. godine.

26. Ustavni sud naglašava da se u konkretnom slučaju radi o ocjeni zakonitosti akta za koji postoji sudska zaštita pred redovnim sudom (Sudom BiH, u skladu s nadležnošću tog suda) i bez obzira na moguću ocjenu o kršenju zakona, u postupku pred Ustavnim sudom se ne može cijeniti zakonitost općeg akta (kao podzakonskog akta), već ustavnost, ako su ispunjeni uvjeti koji su već navedeni u praksi Ustavnog suda.

27. Upravo imajući u vidu tvrdnje iz zahtjeva u pogledu neustavnosti i nezakonitosti osporene odluke, koje se odnose na produženje trajanja mandata izabranih predstavnika, nemogućnost odgađanja izbora u cijelosti, razloge za odgađanje izbora zbog nemogućnosti glasanja i nepridržavanje roka do kojeg se izbori mogu odgoditi, Ustavni sud smatra da se radi o nadležnosti redovnog suda.

28. Stoga, ne postoje razlozi zbog kojih bi Ustavni sud odstupio od svoje prakse u tumačenju nadležnosti, odnosno da bi se proglasio nadležnim za ocjenu ustavnosti osporene odluke kao pravnog akta niže pravne snage od zakona, tj. akta koji nije izričito naveden u odredbi člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine.

29. Imajući u vidu odredbu člana 19. stav (1) tačka a) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se zahtjev odbaciti kao nedopušten ukoliko se utvrdi da Ustavni sud nije nadležan za odlučivanje, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

30. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Zlatko M. Knežević, s. r.