BOSNA I HERCEGOVINA
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine
Komisija za saradnju sa NATO-om BiH
Program reformi Bosne i Hercegovine
2025
maj 2025. godine
UVOD
1. POLITIČKA I EKONOMSKA PITANJA
1.1. Vanjska i sigurnosna politika
1.1.1. Odnosi sa NATO-om
1.1.2. Odnosi sa Evropskom unijom
1.1.3. Odnosi sa susjedima
1.1.4. Regionalna saradnja
1.1.5. Međunarodne političke organizacije
1.1.6. Međunarodne ekonomske i finansijske institucije
1.1.7. Odnosi sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove
1.1.8. Kontrola naoružanja i vojne opreme
1.1.9. Deminiranje
1.1.10. Mjere izgradnje povjerenja i sigurnosti i kontrola naoružanja
1.1.11. Upravljanje krizama i planiranje odgovora na vanredne situacije
1.2. Unutrašnja politika
1.2.1. Ljudska prava i zaštita manjina
1.2.2. Borba protiv korupcije
1.2.3. Borba protiv organizovanog kriminala
1.2.4. Sigurnost granica
1.2.5. Borba protiv terorizma
1.2.6. Civilno društvo
1.2.7. Javna diplomatija
1.2.8. Nauka
1.2.9. Zaštita okoliša
1.2.10. Demokratska kontrola i nadzor nad obavještajno-sigurnosnim sistemom
1.2.11. Demokratska kontrola i nadzor u odbrambenom i sigurnosnom sektoru
1.3. Ekonomska pitanja
1.3.1. Opći makroekonomski pokazatelji
1.3.2. Planirane aktivnosti ekonomskog razvoja
1.3.3. Transportna politika
2. ODBRAMBENA I SIGURNOSNA PITANJA
2.1. Odbrambene reforme
2.2. Odbrambeno planiranje
2.3. Vojna interoperabilnost
2.4. Vojne operacije
2.5. Upravljanje ljudskim resursima
2.6. Vojna infrastruktura, pokretna i nepokretna imovina
2.7. Ekonomika odbrane
3. PITANJA RESURSA
3.1. Sistem planiranja, programiranja, budžetiranja i izvršenja (SPPBI)
3.2. Vojni budžet
4. SIGURNOSNA PITANJA
4.1. Uloga Državnog sigurnosnog organa (DSO)
4.2. Informatička sigurnost (INFOSEC)
4.3. Sigurnosne provjere osoba
4.4. Sigurnost dokumenata
4.5. Fizička sigurnost
4.6. Industrijska sigurnost
4.7. Cyber sigurnost
5. PRAVNA PITANJA
6. TABELE
UVOD
Polazeći od potrebe očuvanja trajnog mira, sigurnosti, stabilne demokratije, razvoja države i njenih institucija, Bosna i Hercegovina je kao jedan od vanjskopolitičkih prioriteta odredila partnerstvo sa NATO-om. Odnosi sa NATO-om se kontinuirano razvijaju kroz razne programe i mehanizme saradnje u kojima učestvuje BiH. Uključivanje BiH u savremene evropske, političke, ekonomske i procese sigurnosne saradnje, potvrđuju njenu predanost principima demokratije, zaštite ljudskih prava, tržišne ekonomije i vladavine prava.
Sadašnja osnova saradnje između BiH i NATO zvanično je počela u decembru 2006. godine potpisivanjem Okvirnog dokumenta sa NATO-om. Nakon ovoga, uspostavljena je diplomatska misija u sjedištu NATO-a u Briselu, Ured za vezu u Vrhovnoj komandi savezničkih snaga za Evropu (SHAPE) u Monsu i štabni oficir je na dužnosti u Komandi združenih savezničkih snaga u Napulju. Od tada, BiH učestvuje u nekoliko NATO programa. U decembru 2018. godine, Sjevernoatlantsko vijeće je dalo do znanja da je spremno prihvatiti Godišnji državni program od Bosne i Hercegovine. BiH je predana poboljšanju odnosa sa NATO-om bez prejudiciranja konačne odluke o članstvu. Sve aktivnosti su u skladu sa prijašnjim odlukama Predsjedništva, Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine BiH, u skladu sa ustavnim nadležnostima Predsjedništva BiH.
BiH će nastaviti razvijati svoje odbrambene institucije i Oružane snage Bosne i Hercegovine (OS BiH), koje trebaju biti sposobne izvršavati zadatke definisane zakonom i podržavati strateške ciljeve u oblasti sigurnosti i odbrane. Osigurat će razvoj takvih odbrambenih sposobnosti koje odgovaraju svojoj sredini i sposobne su za izvršavanje dodijeljenih im zadataka, osiguravajući visok nivo saradnje sa NATO-om i Evropskom unijom (EU) i ispunjenje obaveza koje je BiH preuzela kao evropski i evroatlantski partner. BiH će osigurati efikasno planiranje i upravljanje raspoloživim odbrambenim resursima. Nastojat će razviti NATO kompatibilnu strukturu snaga u skladu sa zahtjevima i kapacitetima, osiguravajući interoperabilnost sa NATO i partnerskim snagama. BiH će nastaviti razvijati sposobnost slanja OS BiH u misije u inostranstvu i odgovarajuće sposobnosti za podršku operacijama. Razvijat će sposobnosti kroz sistem obuke i doktrine i kroz odbrambenu saradnju.
Ministarstva, agencije i personal sa svih nivoa vlasti ima ulogu u obavezama sadržanim u ovom dokumentu. Koordinacija relevantnih ministarstava i agencija na državnom nivou nastavlja se formiranjem Komisije za saradnju sa NATO-om Bosne i Hercegovine. Ovaj pristup će se nastaviti kako bi se osigurao kontinuitet i koordinacija aktera čiji rad igra vitalnu ulogu u reformama koje se provode i koje su navedene u ovom dokumentu. Ovaj dokument podnosi se bez prejudiciranja konačne odluke o članstvu.
Ovaj dokument podijeljen je u pet poglavlja: politička i ekonomska pitanja, odbrambena i vojna pitanja, pitanja resursa, sigurnosna pitanja, i pravna pitanja. Ova poglavlja su dalje podijeljena u pododjeljke koji sadrže određene reformske ciljeve i zadatke za ispunjenje tih ciljeva. Opis svakog pododjeljka svakog poglavlja nalazi se u tekstu koji slijedi ovdje ispod. Konkretni reformski ciljevi i zadaci i kako ih ispuniti nalaze se u tabelama u drugom dijelu ovog dokumenta.
1. POLITIČKA I EKONOMSKA PITANJA
1.1. Vanjska i sigurnosna politika
Na 45. sjednici Predsjedništva BiH održanoj 13. marta 2018. godine usvojena je Strategije vanjske politike Bosne i Hercegovine za period 2018-2023. Predsjedništvo BiH je osim toga i primilo na znanje nacrt Zakona o vanjskim poslovima Bosne i Hercegovine i zadužilo Ministarstvo vanjskih poslova BiH da uputi nacrt Zakona u zakonsku proceduru.
Stabilnost neposrednog i šireg regiona je trajni interes BiH. Unapređenje dobrih odnosa i saradnje sa susjedima i zemljama u širem regionu, razvoj demokratskih procesa u ovim zemljama i proces njihove evropske integracije imaju pozitivan učinak koji jača unutrašnju sigurnost BiH. BiH je predana aktivnoj međunarodnoj političkoj, ekonomskoj, vojnoj i sigurnosnoj saradnji i učinit će dodatne napore da ostvari svoje strateške interese u približavanju i institucionaliziranju odnosa sa relevantnim međunarodnim strukturama.
1.1.1. Odnosi sa NATO-om
Vanjska politika Bosne i Hercegovine usmjerena je ka očuvanju i poboljšanju trajnog mira, sigurnosti i stabilnog demokratskog i sveukupnog državnog razvoja i doprinosa međunarodnom miru i stabilnosti.
Proces saradnje između BiH i NATO-a počeo je u decembru 2006. godine potpisivanjem Okvirnog dokumenta čime se BiH pridružila Partnerstvu za mir (PfP) i od tada BiH poduzima korake kako bi dostigla NATO standarde demokratskih vrijednosti i interoperabilnosti sa NATO-om.
U aprilu 2010. godine u Talinu, NATO je zvanično uputio poziv BiH da se pridruži Akcijskom planu za članstvo (MAP), dajući ovlaštenje Sjevernoatlantskom vijeću da prihvati prvi Godišnji državni program BiH. U decembru 2018. godine, Sjevernoatlantsko vijeće je dalo do znanja da je spremno prihvatiti Godišnji državni program od Bosne i Hercegovine.
U skladu sa svojim sposobnostima i kapacitetima, BiH aktivno učestvuje u operacijama podrške miru. U skladu sa ovim opredjeljenjem MO i OS BiH su aktivno učestvovale u NATO vođenoj misiji Odlučna podrška u IR Afganistan. Kao partnerska zemlja NATO-a, BiH je zainteresovana za daljnji razvoj odnosa sa NATO-om, uključujući i kroz učešće u zajedničkim vojnim vježbama i vježbama odgovora na krize, kao i u operacijama podrške miru.
Pristupanjem NATO programu Partnerstvo za mir (PfP), BiH je pokazala svoju predanost za postizanje pune interoperabilnosti sa zemljama članicama NATO-a čim prije i u svim segmentima u skladu sa Strategijom vanjske politike Bosne i Hercegovine. Kako bi se postigao traženi nivo interoperabilnosti, BiH koristi mehanizme dostupne preko NATO PARP i IPP programa.
1.1.2. Odnosi sa Evropskom unijom
BiH i Evropska unija potpisale su Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) 16. juna 2008. godine, a Sporazum je stupio na snagu 1. juna 2015. godine. BiH kontinuirano radi na implementaciji odredbi iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, na redovnom održavanju sastanaka tijela BiH-EU uspostavljenih SSP-om te se prati realizacija preporuka EK, implementiraju se prioriteti iz Mišljenja i Izvještaja EK.
Bosna i Hercegovina je predala Zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji 15. februara 2016. godine, nakon čega je Evropska komisija dostavila Upitnik i Dodatna pitanja, a BiH dostavila Odgovore na Upitnik i Odgovore na Dodatna pitanja. Evropska komisija je dala svoje mišljenje o aplikaciji Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji 29. maja 2019. godine, kojim je pred Bosnu i Hercegovinu postavljena obaveza ispunjavanja 14 prioriteta. Evropska komisija je u svom Izvještaju od 12.10.2022. godine preporučila za Bosnu i Hercegovinu status zemlje kandidata za punopravno članstvo u EU, podrazumijevajući da BiH ispuni 8 uslova definisanih u Komunikaciji o politici proširenja EU-a za 2022. Evropsko vijeće je na samitu održanom u četvrtak, 15. decembra 2022. godine, potvrdilo preporuku Evropske komisije i dodijelilo Bosni i Hercegovini status kandidata na putu ka EU.
U Izvještaju EK objavljenom 08.11.2023. godine Evropska komisija preporučuje otvaranje pristupnih pregovora Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom kada se postigne neophodan stepen usklađenosti sa kriterijima za članstvo. Evropsko vijeće donijelo je 21. marta 2024. godine Odluku o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom za članstvo u Evropskoj uniji, što predstavlja najsnažniju poruku o napretku BiH u procesu evropskih integracija. Proces analitičkog pregleda zakonodavstva EU (skrininga) Evropska komisija je započela predstavljanjem svog zakonodavstva putem prezentacija i video materijala sa ranijih eksplanatornih skrininga (održanih za Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Moldaviju i Ukrajinu). Bosna i Hercegovina je dostavila pitanja u vezi sa navedenim materijalima. Nakon uspostave pregovaračkih struktura Bosne i Hercegovine, počet će se održavati i sastanci eksplanatornog, a potom i bilateralnog skrininga, kao faza u pristupnim pregovorima između Bosne i Hercegovine i Evropske unije.
U 2025. godini bit će neophodno nastaviti sa aktivnostima koje se odnose na ispunjavanje obaveza koje proističu iz Okvirnog sporazuma o finansijskom partnerstvu za IPA III između Evropske komisije i Bosne i Hercegovine o posebnim aranžmanima za provođenje finansijske pomoći Unije Bosni i Hercegovini u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III) ("Službeni glasnik BiH – Međunarodni ugovori", broj 7/22), što se prije svega odnosi na imenovanje funkcije Državnog IPA koordinatora za IPA III te jačanje ove funkcije u BiH.
1.1.3. Odnosi sa susjedima
Bosna i Hercegovina sa susjednim državama gradi dobre i prijateljske odnose, kontinuirano održava politički dijalog i posvećena je jačanju saradnje u brojnim oblastima od zajedničkog interesa. Unapređenje dobrosusjedskih odnosa su jedan od prvih i trajnih prioriteta vanjske politike BiH.
Razvoj bilateralnih odnosa sa susjednim zemljama fokusiran je na nekoliko važnih područja: euro i euroatlantskih procesa, izgradnju dobrosusjedskih odnosa, poboljšanje ekonomske saradnje, jačanje regionalne saradnje i rješavanje otvorenih pitanja konstruktivnim pristupom. Dobra saradnja na političkom nivou ostvaruje se redovnim političkim dijalogom na bilateralnim i multilateralnim susretima, što je jedna od pretpostavki za postizanje navedenih ciljeva.
BiH će nastaviti aktivnosti na intenziviranju saradnje sa susjedima u svim oblastima i učestvovat će u rješavanju bilateralnih pitanja od zajedničkog interesa. Aktivno ćemo unaprjeđivati ekonomsku, kulturnu, političku i sigurnosnu saradnju, te rješavati pitanja utvrđivanja granica sa susjednim zemljama, što je zadatak komisija za granice.
1.1.4. Regionalna saradnja
Što se tiče multilateralnog aspekta vanjske politike, BiH poklanja posebnu pažnju članstvu i aktivnostima u brojnim regionalnim incijativama, kao što su: Proces saradnje u jugoistočnoj Evropi (South-East European Cooperation Process – SEECP), Vijeće za regionalnu saradnju (Regional Cooperation Council – RCC), Centralnoevropska inicijativa (Central European Inititiave CEI), Jadransko-jonska inicijativa (Adriatic Ionian Initiative), Zapadnobalkanska šestorka (Western Balkans Six - WB6), Fond Zapadnog Balkana (Western Balkans Fund – WBF), Regionalni ured za saradnju mladih Zapadnog Balkana (Regional Youth Cooperation Office – RYCO), Unija za Mediteran (Union for Mediterranean), Strategija EU za Jadransko-jonski region (EU Strategy for the Adriatic Ionian Region - EUSAIR), Strategija EU za Dunavski region (EU Strategy for the Danube Region - EUSDR), Savska komisija (International Sava River Basin Commission), Centar za sigurnosnu saradnju (RACVIAC – Centre for Security Cooperation). SELEC (Centar za provođenje zakona u Jugoistočnoj Evropi), MARRI (Regionalna inicijativa za migracije, azil i raselјena lica), Proces Brdo-Brijuni ( Brdo-Brijuni Proccess), Američko-jadranska povelja (US-Adriatic Charter –A5), Fond za Zapadni Balkan (Western Balkans Fund – WBF), Transportna zajednica (Transport Community), Regionalna škola za javnu upravu (Regional School of Public Administration- ReSPA) i dr., kao i saradnji u okviru Berlinskog procesa (Berlin Process – BP) i drugim inicijativama i okvirima saradnje koji su poizašli iz BP.
Zauzimajući aktivan pristup u ovim inicijativama, BiH konstruktivo doprinosi jačanju sadašnjih i stvaranju novih regionalnih odnosa.
1.1.5. Međunarodne organizacije
Učešće BiH u multilateralnim aktivnostima, posebno onim u okviru sistema Ujedinjenih naroda (UN), Vijeća Evrope, Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE), itd. jedan je od važnih vanjskopolitičkih prioriteta BiH.
1.1.6. Međunarodne ekonomske i finansijske institucije
Bosna i Hercegovina uglavnom koristi međuanrodne izvore finansiranja putem međunarodnih finansijskih institucija, u ostvarivanju makroekonomskih indikatora rasta i razvoja, tranzcijskih učinaka, podršku budžetima, finansiranje projektih potreba. Međunarodne finansijske institucije osiguravaju pristup eksternim izvorima finansiranja koji su povoljniji od domaćih izvora finansiranja i imaju efekat katalizatora za investicije privatnog kapitala u pojedine sektore, generišu izmjenu poslovnog ambijenta i zakonodavstva, da bi apsorpcija stranih direktnih investicja i priliv kapitala u zemlji bio efikasniji.
Ove institucije čine međunarodno finansiranje dostupnim i važnim u pogledu samoodrživosti nacionalnih ekonomija i njihove konkurentske žilavosti. Promoteri djeluju na način da dovode u neposredni kontakt investitore sa korisnicima zamjova, te putem svojih tijela vrše konstantan nadzor nad projektima, daju važne informacije, tehničku pomoć i transfer znanja i prihvatljivih praksi.
Važna je i njihova alokativna funkcija, a posebno kroz investicije u zemlje koje nisu privlačne za privatne investitore, finansiranjem infrastukturalnih projekata i projekata u drugim sektorima mogu dovesti do rasta nacionalnog dohotka, otvaranja novih radnih mjesta, dostupnsoti i transfera znanja i tehnologija i pozitivne prakse globalnog okruženja. Potrebno je dalje podsticati alokativnu funkciju međunarodnih finansijskih institucija koje finansiranje usmjeravaju na one prioritetne projekte u zemlji koje mogu brže dovesti do vidljivih unaprijeđenja i boljih indikatora rasta i razvoja.
Takođe, potrebno je razvijati sve oblike i dimenzije kretanja međunarodnog kretanja kapitala: direktne investicije, portfolio investicije i međunarodni krediti.
Samo zaduživanje i korištenje međunarodnih kredita ne mora nužno rezultirati povećanjem rasta i poboljšanjem drugih makroekonomskih varijabli. Ono pretpostavlja dobro upravljanje, odgovorno i sistematično rješavanje mnogih reformskih pitanja u zemlji i prilagođavanje ekonomske i društvene strukture.
Neophodnost nastavka dobre saradnje sa WTO, Svjetskom bankom, MMF-om i Evropskom bankom za obnovu i razvoj i njihovim posebnim institucijama je izuzetno važno sa daljnji sveukupni ekonomski rast BiH.
BiH će nastaviti provoditi reforme potrebne za usklađivanje sa pravilima WTO, kao i raditi na obavezama vezanim za ostvarenje cilja pristupanja BiH WTO u budućnosti.
1.1.7. Odnosi sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove
BiH je ostvarila visok nivo saradnje sa Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju (Haški tribunal). Sa uspostavom Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MICT) i njegovom nadležnošću da provede preostale zadatke Haškog tribunala, BiH će nastaviti preuzimati svoje obaveze i saradnju sa MICT-om.
U narednom periodu prioriteti institucija BiH će biti procesiranje predmeta ratnih zločina od strane nadležnih sudova i implementacija Strategije za rješavanje predmeta ratnih zločina. To će također uključivati efikasno upravljanje slučajevima ratnih zločina na svim nivoima i jačanje kapaciteta za rad na predmetima ratnih zločina. Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) BiH je po usvajanju Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina od strane Vijeća ministara BiH 24.09.2020. godine blagovremeno pristupio implementaciji svih relevantnih obaveza. Pravosudne institucije, koje u radu imaju predmete ratnih zločina a koje su ujedno korisnici Projekta "Unapređenje rada na predmetima ratnih zločina" - IPA 2022, su dobile dodatna sredstva kroz podršku EU-a za period od 01.01.2024. – 30.06.2026. godine, a s ciljem osnaživanja ljudskih i materijalnih kapaciteta neophodnih za rad na predmetima ratnih zločina.
Pitanje kontinuiteta i modaliteta podrške EU pravosuđu BiH u procesuiranju predmeta ratnih zločina je nužno i nakon juna 2026. godine, do kada su osigurana finansijska sredstva. Ovo je vrlo važno kako se ne bi ugrozili kapaciteti sudova i tužilaštava, prije svega da ne bi došlo do odliva kvalitetnih ljudskih kadrova, kao i doveli u pitanje do sada ostvareni rezultati i dinamika provedbe Revidirane državne strategije. Takodje je bitno imati u vidu i dalje prisutan značajan broj neriješenih predmeta ratnih zločina koji opterećuje domaće pravosuđe.
1.1.8. Kontrola naoružanja i vojne opreme
Što se tiče oblasti kontrole naoružanja i vojne opreme, BiH je već usvojila veliki broj zakona koji za cilj imaju kontrolu proizvodnje i kretanja naoružanja i vojne opreme. BiH je i potpisnica međunarodnih konvencija o kontroli naoružanja, a implementacija ovih sporazuma se nastavlja.
U narednom periodu posebna pažnja će se posvetiti usklađivanju zakonodavstva u oblasti oružja, municije i eksploziva s pravnom stečevinom EU i drugim relevantnim međunarodnim obavezama, smanjenju zloupotrebe, nezakonitog posjedovanja, proizvodnje, trgovini i širenju oružja, municije i eksploziva, osiguranju sigurnog upravljanju malim oružjem i lakim naoružanjem (SALW) i municijom u posjedu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, jačanju regionalne i međunarodnu saradnju u cilju bolje kontrole naoružanja, uključujući i saradnju sa organizacijama civilnog društva.
1.1.9. Deminiranje
BiH se suočava sa ogromnim problemom zaostalih mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava koje predstavljaju veliku prijetnju sigurnosti građana, kao i društveno-ekonomskom razvoju države. Humanitarno deminiranje je kontinuirana aktivnost od 1996. godine, ali se do sada pokazalo sporim i skupim procesom što i objašnjava veličinu trenutno sumnjive površine pod minama u BiH.
BiH će nastaviti vršiti efikasne protivminske aktivnosti i humanitarno deminiranje koje će biti usmjereno na smanjenje sumnjive površine pod minama. Nastojanja će biti usmjerena na provođenje BiH Strategije za borbu protiv mina. Osim toga, provest će se sveobuhvatne mjere kako bi se stanovništvo upozorilo na opasnosti od mina i stvorili uslovi za socijalnu uključenost žrtava mina. Uložit će se napori u razvijanje partnerske saradnje s organizacijama na razvoju novih tehnologija i efikasnijih protivminskih akcija.
1.1.10. Mjere izgradnje povjerenja i sigurnosti i kontrola naoružanja
BiH je strana u i aktivna učesnica svih većih međunarodnih ugovora i konvencija koje se odnose na neširenje oružja za masovno uništenje i konvencionalno naoružanje.
1.1.11. Upravljanje krizama i planiranje za vanredne situacije
BiH će nastaviti aktivnosti na jačanju sposobnosti upravljanja krizama i planiranje za vanredne situacije, posebno kroz provođenje određenih navedenih aktivnosti. Ministarstvo sigurnosti BiH koordinira aktivnosti planiranja institucija i tijela BiH u oblastima zaštite i spašavanja. Zaduženo je za međunarodnu saradnju, strateško planiranje, strukturu i obuku. Okvirni zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća u Bosni i Hercegovini propisuje obavezu Vijeća ministara BiH da uspostavi mješovitu specijalizovanu jedinicu za zaštitu i spašavanje na nivou BiH. Ministarstvo sigurnosti BiH je pokrenulo proceduru za pripremu prijedloga odluke o novom sastavu Koordinacijskog tijela za zaštitu i spašavanje. U skladu sa Okvirnim zakonom, Ministarstvo sigurnosti BiH je usvojilo Program razvoja sistema zaštite i spašavanja koji nije usvojen u parlamentarnoj proceduri, te će ova ova aktivnost biti ponovo pokrenuta. Program razvoja sistema zaštite i spašavanja uspostavlja metodologiju i mehanizme za izgradnju sposobnosti institucija i tijela zaštite i spašavanja BiH. Program, također, daje smjernice entitetima i Distriktu Brčko za usklađivanje programiranja zaštite i spašavanja u njihovim zonama odgovornosti.
Ministarstvo sigurnosti BiH je dostavilo Vijeću ministara BIH informaciju o potrebi izrade Stategije za smanjenje rizika od katastrofa u BiH, kao i informaciju o aktivnostima provedenim na utvrđivanju modela osiguranja u prirodnim nesrećama. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na 57. sjednici, održanoj 09.11.2022.godine, donijelo je zaključak kojim se zadužuje Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine da u saradnji sa nadležnim institucijama u Bosni i Hercegovini, međunarodnim organizacijama, nevladinim sektorom i organizacijama civilnog društva koordinira aktivnosti na pripremi prijedloga strategije za smanjenja rizika od katastrofa Bosne i Hercegovine za nastupajući period. Bosna i Hercegovina je prijemom u Mehanizam za civilnu zaštitu EU, od 06.09.2022. godine, postala dio Evropskog koncepta sistema zaštite i spašavanja što daje nove inpute i obaveze nadležnih institucija da razvijaju sistem u skladu sa standardima i procedurama koje se primjenjuju u ostalim zemljama članicama Mehanizma.
Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine, u saradnji sa nadležnim državnim i entitetskim instuticijama, kao i institucijama Brčko distrikta Bosne i Hercegovine implementira Sendai okvir Ujedinjenih Nacija za smanjenje rizika od katastrofa za period 2015-2030 godina. Bosna i Hercegovina je među prvim zemljama u regiji, dostavila Izvještaj o implementaciji okvira za smanjenje rizika od katastrofa za period 2015-2022. , u septembru 2022.godine.
Cilj je procijeniti napredak u integraciji smanjenja rizika od katastrofa u politike, programe i ulaganja na svim nivoima, identificirati dobre prakse, nedostatke i izazove, te ubrzati put u implementiranju Sendai okvira i njegovih sedam globalnih ciljeva. Istovremeno cilj je unaprijediti i identifiticirati aktivnosti u oblasti redukcije rizika, te mapirati najveće rizike, kapacitete kako ljudske tako i sve druge potrebne kapacitete u oblasti redukcije rizika i ažurirati aktivnosti vezane za platformu redukcije rizika.
1.2. Unutrašnja politika
1.2.1. Ljudska prava i zaštita manjina
Bosna i Hercegovina na sistematičan, interresoran, odgovoran i aktivan način kontinuirano se bavi pitanjima ljudskih prava, zaštite manjina i održivog povratka povratnika i izbjeglica u BiH, te saradnjom sa iseljeništvom, kao i jačanjem mehanizama za jednakost spolova, zaštitu žena i djece od seksualnog nasilja i nasilja u porodici. Pozitivan stav spram ove strateški važne aktivnosti potiče iz osnovne predanosti BiH ideji da uspjeh evropskih integracija ima uticaj na stabilnost i efikasno funkcionisanje ustavnog sistema BiH i jačanja ravnopravnosti svih njenih građana, konstitutivnih naroda i nacionalnih manjina u BiH, afirmaciju vladavine prava i ekonomskog prosperiteta, kao i regionalne stabilnosti na Zapadnom Balkanu i šire.
Aneks 1 Ustava BiH već sadrži sve sporazume o ljudskim pravima koji su se dužni primjenjivati u Bosni i Hercegovini.
Pažnja će se posvetiti boljoj implementaciji rodne ravnopravnosti, uključujući aktivnosti u okviru Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1325 kako bi se postigla veća zastupljenost žena u svim sferama države i društva, posebno u parlamentima, izvršnoj vlasti, pravosuđu i administraciji, fondovima i javnim preduzećima.
Uz to, potrebno je urediti pitanja nezavisnosti medija i slobodu govora odgovarajućim zakonima i propisima i omogućiti veći pristup javnosti informacijama javnih institucija, osim zaštićenim ili tajnim podacima ili informacijama zaštićenim u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka. Također, treba urediti pitanja koja se tiču govora mržnje.
BiH će se nastaviti baviti pitanjima zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda, prava manjina i održivog povratka izbjeglica i nastaviti usvajati zakone i poboljšavati prakse koje se tiču ljudskih prava u skladu sa međunarodnim standardima.
1.2.2. Borba protiv korupcije
Korupcija ostaje problem u BiH i utiče na svaki aspekt javnog života. Država se želi suočiti s tim, u skladu s ustavnim i pravnim okvirom, primjenom usvojenih strategija i akcijskih planova. Predviđa se da će aktivnosti biti potrebne na svim nivoima vlasti.
Rješavanje ovog problema je ključni korak u provođenju vladavine prava u cijeloj BiH. Usvajanjem državne Strategije za borbu protiv korupcije 2024-2028. i pratećeg Akcionog plana za provedbu Strategije za borbu protiv korupcije 2024-2028
1 Bosna i Hercegovina je ispoštovala date preporuke u
Izvještaju o Bosni i Hercegovini za 2023. godinu 2. S druge strane je donošenje Strategije i Akcijskog plana usklađeno s 14 ključnih prioriteta koje Bosna i Hercegovina treba ispuniti za članstvo u Evropskoj uniji. Pristupanje EU-u strateški je prioritet BiH, a borba protiv korupcije jedan je od ključnih izazova vladavine prava, kao i kvalitete života svakog građanina u BiH.
Prvi i Drugi pregledni krug samoprocjene implementacije UNCAC u Bosni i Hercegovini, uspješno su realizovani u ranijem periodu u saradnji sa UNODC. Nadalje, a u skladu obavezama svake države da učestvuje u evaluaciji drugih država, eksperti iz Bosne i Hercegovine učestvuju u evaluaciji implementacije UNCAC od strane drugih država u skladu sa rasporedom evaluacije.
Provođenje GRECO preporuka je od najšireg značaja za sve građane Bosne i Hercegovine i važan je korak u procesu pridruživanja Evropskoj uniji ali i odraz jasne opredjeljenosti Bosne i Hercegovine da u najvećoj mogućoj mjeri da doprinos u borbi protiv ovog globalnog problema. Sprječavanje, otkrivanje i sankcionisanje koruptivnih krivičnih djela je od iznimne važnosti za povećanje kredibiliteta Bosne i Hercegovine, kao ravnopravnog partnera u međunarodnim odnosima, koji je sposoban dati svoj puni doprinos u borbi protiv korpucije.
1.2.3. Borba protiv organizovanog kriminala
Organizovani kriminal je značajan problem u BiH. Zakonodavna, sudska i izvršna vlast BiH predana je primjeni strateškog, usklađenog i koordiniranog pristupa razvoja državnih kapaciteta i sposobnosti za efikasnu borbu protiv svih vrsta organizovanog kriminala u BiH. Naglasak je na proaktivnom pristupu u borbi protiv organizovanog kriminala, uključujući koordinaciju i bolje korištenje obavještajnih podataka i informacija koje proističu iz strateških analiza i procjena prijetnji, bolje saradnje između odgovornih institucija i agencija, efikasne primjene postojećih zakona, najboljih iskustava i praksi i razvoju regionalne i međunarodne saradnje na svim nivoima.
Evropska komisija je u svom Izvještaju za Bosnu i Hercegovinu za 2024. godinu preporučila da Bosna i Hercegovina treba pripremiti novu Procjenu prijetnji od ozbiljnog i organiziranog kriminala (SOCTA) u skladu s metodologijom Europola i pojačati borbu protiv transnacionalnog organiziranog kriminala, posebno kroz pojačano uključivanje u EMPACT. Radna grupa za izradu Strategije za borbu protiv organizovanog kriminala u BiH (2023-2026) otpočela je aktivnosti na prikupljanju podataka za izradu nove SOCTA-e.
U ovom odjeljku uključene su sljedeće prijetnje: nedozvoljena trgovina narkoticima, trgovina ljudima, krijumčarenje ljudima, nedozvoljena trgovina oružjem i vojnom opremom i proizvodima vojne namjene, korupcija, privredni kriminal, pranje novca i cyber kriminal.
BiH će ojačati svoje sposobnosti i zadržati napore u borbi protiv svih vrsta organizovanog kriminala, što je prioritet u kontekstu očuvanja sigurnosti i stabilnosti za građane BiH. Posebna se pažnja posvetila usvajanju i drugih strateških dokumenata koji se bave različitim vrstama organizovanog kriminala, kao što su Procjena rizika za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti i Akcioni plan za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma u BiH (2018-2022). Parlamentarna skupština BiH je 16.2.2024. godine usvojila Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja teroritičkih aktivnosti ("Službeni glasnik BiH" broj 13/24).
BiH će nastaviti jačati saradnju na regionalnom i međunarodnom nivou i sačinjavati sporazume o saradnji s drugim zemljama na području borbe protiv organizovanog kriminala. Nastavit će se analiza domaćeg zakonodavstva i njegovo usklađivanje s međunarodnim instrumentima i standardima vezanim za borbu protiv organizovanog kriminala.
1.2.4. Sigurnost granice
Sigurnost granice ostaje važno pitanje za BiH, a napore treba usmjeriti na razmjenu informacija na internom, regionalnom i međunarodnom nivou. Dodatna nastojanja usmjeriti na obuku personala, izgradnju sposobnosti, opremanje specijalističkom opremom i infrastrukturom. BiH će također nastaviti sa aktivnim učešćem na međunarodnim sastancima, forumima, okruglim stolovima, kursevima, zajedničkim akcijama, obukom s ciljem borbe protiv prekograničnog kriminala i ilegalnih migracija.
1.2.5. Borba protiv terorizma
BiH je prepoznala terorizam kao glavnu prijetnju globalnoj sigurnosti i jedan od glavnih izazova za sigurnost BiH i regiona. Sigurnosna politika BiH usvojena 2006. godine navodi spremnost i predanost BiH u borbi protiv terorizma u "primjeni unutrašnjih politika, subjekti sigurnosnog sistema BiH će usmjeravati svoje aktivnosti u borbu protiv terorizma, organizovanog kriminala i korupcije. (..) Borba protiv terorizma bit će faktor saradnje između svih subjekata, a saradnja u borbi protiv terorizma će biti razvijena funkcionalno i institucionalno u skladu sa Ustavom i zakonima, te ispunjavanjem prihvaćenih međunarodnih obaveza ".
Također, dokument Strategija BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma (2021-2026) predstavlja izraz posvećenosti institucija na svim razinama vlasti u BiH u prevenciji i borbi protiv terorizma te nasilnog ekstremizma i radikalizacije koji vode ka terorizmu, uz slijeđenje međunarodnih obveza države kao članice UN-a, Vijeća Europe, OSCE-a, Antiterorističke koalicije te kandidata za članstvo u EU. Strategija stavlja naglasak na nove izazove, dinamiku međunarodnog terorizma i s terorizmom povezanih pojava, uzimajući u obzir domaći i regionalni kontekst.
U širem kontekstu, sprečavanje terorizma nastavit će kroz razne aktivnosti u različitim oblastima, uključujući jačanje saradnje između tužiteljstava, agencija za sprovođenje zakona i obavještajnih službi, jačanje kontrole i sprečavanja ulaska i boravka stranaca koji mogu predstavljati opasnost po sigurnost, posebno onih osumnjičenih da imaju veze sa terorističkim organizacijama. Smanjit će se ranjivost na terorističke napade izradom procjene realnog rizika i ugroženosti u slučaju terorističkog napada u skladu sa međunarodnim standardima, kao i planovi intervencije i stadndardne operativne procedure i preventivne radnje sukladno izrađenoj procjeni, te poboljšati zaštita javnih prostora i mekih ciljeva; razvoj privatno-javnih partnerstava u borbi protiv terorizma, sa posebnim fokusom na sprečavanje finansiranja terorističkih aktivnosti uzimajući u obzir i preporuke FATF-a koje definiraju okvir mjera koje države trebaju primijeniti kako bi spriječile pranje novca i financiranje terorizma, kao i financiranje širenja oružja za masovno uništenje.
1.2.6. Civilno društvo
BiH prepoznaje važnost civilnog društva i njegov doprinos demokratskim procesima i nastavlja sarađivati sa zainteresovanim nevladinim organizacijama. Sektor za pravnu pomoć i razvoj civilnog društva Ministarstva pravde BiH zadužen je za saradnju sa civilnim društvom i kroz svoj rad i aktivnosti pokušava potaći aktivnije učešće Vijeća ministara BiH i saradnju sa civilnim društvom stvarajući pravni i institucionalni okvir za razvoj civilnog društva u Bosni i Hercegovini.
Osim toga, saradnja između institucija BiH i nevladinih organizacija ima širu svrhu jer pomaže većem učešću građana i nevladinih organizacija u stvaranju i primjeni javnih politika, poštujući drugačije, ali komplementarne uloge koje institucije BiH, građani i nevladine organizacije imaju u ovom procesu. Ovaj pristup stvara uslove za stvaranje dobrih javnih politika i njihovu efikasnu primjenu, uz davanje dodatnog legitimeteta vlastima u očima građana.
1.2.7. Javna diplomatija
BiH je svjesna velike važnosti podrške javnosti procesima evropskih i evroatlantskih procesa, tj. poboljšanja javne svijesti u ovom pogledu. Stoga je BiH izradila NATO Komunikacijsku strategiju za javnu podršku kontinuiranom partnerstvu sa NATO-om. Na osnovu ove strategije, napravljen je akcioni plan koji će se fokusirati na kontakte sa javnošću putem seminara, radionica i konferencija za ciljne grupe (lokalne vlasti, univerziteti, nevladin sektor) i programa kontakta sa javnošću čiji će cilj biti upoznati javnost u BiH o važnosti partnerstva sa NATO-om.
1.2.8. Nauka
Da bi se BiH razvila kao društvo zasnovano na znanju, potrebno je poduzeti korake ka jačanju naučnih i istraživačkih institucija na svim nivoima vlasti. BiH je zainteresovana za partnerstvo sa NATO programom Naukom za mir i sigurnost (SPS).
1.2.9. Zaštita okoliša
Bosna i Hercegovina će nastaviti unaprjeđivati sistem zaštite okoliša i saradnje sa NATO-om, EU i drugim relevantnim međunarodnim partnerima u oblasti sigurnosti okoliša.
U BiH, pitanja zaštite okoliša regulisana su zakonima o zaštiti okoliša usvojenim na nivou entiteta i Distrikta Brčko. U skladu sa ustavnim nadležnostima i pravnim propisima u oblasti zaštite okoliša, BiH će implementirati strateške planove, uključujući strategiju ulaganja i povećati ulaganja u infrastrukturu za zaštitu okoliša sa posebnim naglaskom na prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda, snabdjevanje pitkom vodom i upravljanje čvrstim otpadom.
Posebna pažnja posvetit će se klimatskim promjenama i njenim mogućim negativnim posljedicama imajući na umu činjenicu da se BiH nalazi u dijelu svijeta koji je jako osjetljiv na klimatske promjene i ranjiv u tom smislu.
BiH će pokušati implementirati sve međunarodne sporazume o zaštiti okoliša i aktivno učestvovati u ovim procesima i u zemlji i na međunarodnoj sceni.
BiH će nastaviti raditi na ratifikaciji međunarodnih konvencija o okolišu koje dosada nisu ratifikovane.
U toku su aktivnosti na izradi Strategije zaštite životne sredine sa Akcionim planom 2030+, koja bi trebalo biti završena do kraja ove godine i usvojena od strane Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
U toku je identifikacija EU propisa koje je potrebno preuzeti u propise unutar Bosne i Hercegovine, gdje su definisane takve aktivnosti koje je neophodno preduzeti, ako bi se počelo sa tim procesom.
Bosna i Hercegovina je pripremila sve izvještaje koji su od nje traženi u skladu sa UNHCCC i Pariškim sporazumom.
1.2.10. Demokratska kontrola i nadzor nad obavještajno-sigurnosnim sistemom
Jedna od obaveza koju BiH mora ispuniti je uspostava efikasne civilne (demokratske) kontrole nad obavještajnim i sigurnosnim sektorom. Zajednička komisija za nadzor nad radom OSA-e (u daljnjem tekstu: ZK OSA) Parlamentarne skupštine BiH zadužena je za nadzor nad radom Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, kao i za nadzor nad provedbom Zakona o zaštiti tajnih podataka od strane svih organa i institucija na svim nivoima vlasti /državnog ustroja u BiH.
Tokom vršenja parlamentarnog nadzora, ZK OSA razmatra svu potrebnu dokumentaciju i informacije, uključujući i one s oznakama tajnosti. To uključuje usmene i pisane izvještaje različitih dužnosnika i izvršnih tijela koji potpadaju u nadležnost ZK OSA, prijedloge budžeta OSABIH, prijedloge kapitalnih ulaganja OSABIH, izvještaje glavnog inspektora OSABIH, redovne, periodične i posebne (specifične za neku priliku, događaj i sl.), zatim izvještaje Ureda za reviziju Institucija BiH o reviziji OSA-e, predstavke građana vezano za zloupotrebe ili nezakonit rad OSABiH, te predstavke na rad bilo kojeg drugog organa ili dužnosnika ukoliko se radi o kršenju Zakona o zaštiti tajnih podataka, te godišnje izvještaje DSO o provedenom nadzoru u oblasti zaštite tajnih podataka, o procesu izdavanja sigurnosnih dozvola za pristup tajnim podacima, itd. Ministarstvo odbrane BiH također podnosi izvještaj o izdavanju sigurnosnih dozvola za to ministarstvo i Oružane snage BiH.
Svi sazivi ZK OSA upućivali su u parlamentarnu proceduru različite prijedloge koji se odnose na izmjene i dopune Zakona o OSABiH i Zakona o zaštiti tajnih podataka, kao i prijedlog potpuno novog Zakona o parlamentarnom nadzoru u BiH, za koji nije dovršena propisana parlamentarna procedura za usvajanje. Isto tako preporučene su izmjene i dopune Zakona o odbrani, Zakona o javnim nabavkama, Zakona o reviziji i Zakona o zaštiti ličnih podataka i drugih zakona, ali nisu usvojene.
Imajući na umu nadležnosti Zajedničke komisije, potrebno je stalno profesionalno usvršavanje njenih članova. Usavršavanje organizovati kroz učešće članova Komisije na seminarima, kursevima studijskim posjetama i posjetama ambasadama i parlamentima razvijenih demokratija.
Za uspješno obavljanje zadataka Komisije važan je cjelovit pristup i saradnja svih dijelova sigurnosnog aparata u BiH, uključujući tu i nevladin sektor, medije, akademsku zajednicu, stručnjake iz relevantnih oblasti, agencije za provedbu zakona, itd.
1.2.11. Demokratska kontrola i nadzor u odbrambenom i sigurnosnom sektoru
Zajednička komisija za odbranu i sigurnost razmatra i prati sprovođenje sigurnosne i odbrambene politike BiH.
Zajednička komisija za odbranu i sigurnost sprovodi parlamentarni nadzor s ciljem unapređenja efikasnosti, transparentnosti i funkcionalnosti i njen rad je zasnovan na principima ustavnosti, zakonitosti, demokratičnosti i poštovanju ljudskih prava.
Članovi Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost definišu ciljeve u ovoj oblasti kroz svoj Godišnji plan rada. U skladu sa donešenim godišnjim planom rada, organizuju se sastanci i posjete raznim institucijama kao posebna aktivnost kako bi se ispunili ciljevi navedeni u godišnjem planu rada.
Zajednička komisija za odbranu i sigurnost vrši kontinuirani monitoring saradnje odbrambenih i sigurnosnih institucija BiH sa UN, OSCE, NATO i EU. Osim redovnih polugodišnjih i godišnjih informacija koje se razmatraju na sjednicama Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost, institucije BiH informišu Zajedničku komisiju za odbranu i sigurnost o stanju implementacije svih velikih projekata i programa sa gore navedenim međunarodnim institucijama.
Svake godine, članovi Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost planiraju i obave više terenskih posjeta, kako brigadama Oružanih snaga BiH (OS BiH) i jedinicama OS BiH, organizuju se i posjete policijskim agencijama koje su okviru Ministarstva sigurnosti BiH, njihovim regionalnim/terenskim uredima kao i graničnim prelazima. Prednosti ovih posjeta su više nego izuzetne i obostrano korisne. To članovima Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost daje priliku da snime aktuelnu situaciju.
Na sastanke na kojima se razgovara o relevantnim odbrambenim i sigurnosnim pitanjima se pozivaju generali OS BiH.
Očekivano prisustvo ministra odbrane, ministra sigurnosti i njihovih zamjenika kao i njihovih ovlaštenih predstavnika na sjednicama Zajedničke komisije na koje se redovno pozivaju, kao što se pozivaju da učestvuju i na drugim aktivnostima Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost trebalo bi da služi kao dobar primjer odnosa između zakonodavne i izvršne vlasti.
Implementacija postojećih zakonskih rješenja vrši se razmatranjem izvještaja i informacija o radu institucija koje nadzire Zajednička komisija, kao i posjetama institucijama i njihovim organizacionim jedinicama.
Članovi Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost u skladu sa nadležnostima propisanim poslovnicima Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH razmatraju prijedloge zakona, kao i prijedloge izmjena i dopuna zakona (amandmane), o čemu dostavljaju mišljenja i izvještaje Parlamentarnoj skupštini BiH.Zajednička komisija se bavi i drugim pitanjima koja joj u nadležnost dostave Domovi Parlamentarne skupštine.
1.3. Ekonomska pitanja
1.3.1. Opći makroekonomski pokazatelji
Nastavit će se redovni monitoring i pregled općih makroekonomskih pokazatelja. Osim redovne izrade Programa ekonomskih reformi, Dokumenata okvirnog budžeta i Globalnog okvira fiskalnog bilansa i politika, vrši se i izrada godišnjih, kvartalnih i mjesečnih ekonomskih izvještaja i objavljivanje statističkih podataka i drugih pokazatelja.
1.3.2. Planirane aktivnosti ekonomskog razvoja
Nastavljaju se planirane aktivnosti ekonomskog razvoja. Prioriteti podrazumijevaju održavanje makroekonomske stabilnosti s nastojanjima usmjerenim ka poboljšanju ukupne ekonomske situacije u državi, kao što su vanjska trgovina, jačanju uloge BiH u strukturama trgovinskih integracija, smanjenju javnih troškova i zadržavanju stabilnosti i razvoju finansijskih tržišta. Još uvijek se čeka na usvajanje Plana rasta za Bosnu i Hercegovinu u skladu sa zahtjevima Evropske komisije. Izrađen je draft Plana rasta za Bosnu i Hercegovinu u skladu sa zahtjevima Evropske komisije. Razvijat će se i konkurentnost, posebno produktivnosti kompanija i poslovnog okruženja. Nastavit će se nastojanja da se dostigne viša stopa zaposlenosti kroz razvoj malih i srednjih preduzeća, te poboljšavanje funkcionisanja tržišta rada. Prioritet će biti i održivi razvoj, poboljšanje kapaciteta poljoprivrednog i ruralnog razvoja, poboljšanje konkurentnosti u proizvodnji, poboljšanje mobilnosti roba i rada i razvoj drugih ključnih kriterija.
1.3.3. Transportna politika
Sektor saobraćaja treba doprinijeti stvaranju uslova za održiv i uravnotežen ekonomski razvoj društva, poboljšanju životnog standarda i ubrzanju evropske integracije, a koji treba biti zasnovan kao održiv, otporan i pametan.
Bosna i Hercegovina ima usvojenu Okvirnu prometnu politiku do 2030. godine, koja predstavlja bazni dokument, na osnovu kojeg se u procesu napretka i razvoja saobraćajnog sektora donose strateški dokumenti daljeg razvoja, propisi, programi, planovi i drugi akti, te odlučuje o smjerovima razvoja, akcionim planovima i prioritetima na nivou Bosne i Hercegovine, njenih entiteta i Brčko Distrikta BiH, a u skladu sa Ustavom BiH.
Cilj Okvirne transportne politike BiH je održivi razvoj transportnog sistema u BiH, entitetima i Distriktu Brčko zasnovane na očekivanom ekonomskom i društvenom razvoju zemlje. Politika mora zadovoljiti potrebu za modernizacijom i poboljšanjem mobilnosti roba i ljudi, fizičkog pristupa tržištima, radnim mjestima, obrazovnim centrima i društveno-ekonomskim zahtjevima.
Pored usvojene Okvirne prometne politike, Bosna i Hercegovina ima usvojenu Okvirni strategiju prometa do 2030. godine, koja predstavlja smjernicu za razvoj prometnog sektora u Bosni i Hercegovini u narednom periodu. Okvirna strategija prometa detaljno opisuje provođenje Prometne politike od danas do 2030. godine, utvrđuje postupke i programe koje treba preduzeti (administrativne reforme, regulatorno usklađivanje, izgradnja kapaciteta i investicioni programi), kao i pripadajuću raspodjelu odgovornosti, vremenskog okvira i ključne pokazatelje uspješnosti.
Obzirom da je od usvajanja i implementacije Okvirne strategije prometa do danas prošao period od oko devet godina, Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine provodi aktivnosti na ažuriranju predmetnog dokumenta, a sve sa ciljem stvaranja modernog prometnog sistema koji treba odgovoriti novim izazovima društva i integraciju u EU prometni sistem.
2. ODBRAMBENA I VOJNA PITANJA
2.1. Odbrambene reforme
Elementi, osnovni principi i ciljevi sigurnosne politike BiH zasnovani su na Sigurnosnoj politici BiH iz 2006. godine i ostaju nepromijenjeni. Aktivno učešće u regionalnim, evropskim i evroatlantskim procesima, posebno u EU i NATO, su vanjskopolitički i sigurnosni ciljevi BiH definisani u Sigurnosnoj politici BiH i Strategiji vanjske politike.
Odbrambena politika BiH usmjerena je ka razvoju efikasnih odbrambenih sposobnosti koje će, u okviru kolektivnih sigurnosnih organizacija, omogućiti zaštitu suvereniteta i teritorijalnog integriteta, vojnu pomoć civilnim organima vlasti, te doprinos međunarodnim operacijama podrške miru.
Usvajanje Pregleda odbrane i Plana razvoja i modernizacije OS BiH, kao njegovog sastavnog dijela, u novembru 2016. godine stvorili su potrebne preduslove za nastavak odbrambenih reformi usmjerenih ka razvoju priuštivih, fleksibilnih i modernih oružanih snaga koje će ispunjavati sigurnosne potrebe zemlje i biti održive u okviru raspoloživih resursa. Kontinuitet procesa pregleda odbrane i nastavak reformi osiguran je kroz provođenje Plana implementacije Pregleda odbrane i Akcionog plana za implementaciju Plana razvoja i modernizacije OS BiH.
U toku 2024. godine formirana je Radna grupa za izradu Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji MO BiH s ciljem realizacije neizvršene aktivnosti iz Faze I "Pregleda odbrane" i Radna grupa za ažuriranje novih Knjiga lične formacije OS BiH s ciljem implementacije Odluke Predsjedništva BiH, broj: 01-50-1-4629-29/16 od 24.11.2016. godine.
2.2. Odbrambeno planiranje
BiH će kroz odbrambeno planiranje stvoriti preduslove da odbrambene institucije i OS BiH budu sposobne izvršavati zadatke definisane zakonom i podržavati ispunjenje državnih ciljeva u oblasti sigurnosti i odbrane; osiguravajući stalni razvoj njihovih vlastitih odbrambenih sposobnosti koje odgovaraju okruženju i omogućavaju ispunjenje dodijeljenih misija; osiguravajući visok nivo saradnje sa NATO i EU i ispunjavanje obaveza BiH u vezi evropskih i i evroatlantskih procesa; osiguravajući efikasno planiranje i upravljanje raspoloživim državnim odbrambenim resursima; razvijajući NATO kompatibilnu strukturu snaga u skladu sa državnim potrebama i sposobnostima; osiguravajući interoperabilnost sa NATO snagama; razvijajući sposobnost slanja u misije u inostranstvo, efikasnu komandu i kontrolu i odgovarajuće sposobnosti za podršku operacijama; podržavajući sposobnosti snaga kroz sistem obuke i doktrine za korištenje oružanih snaga; razvijajući i unapređujući odbrambenu saradnju.
2.3. Vojna interoperabilnost
Kako bi se poboljšala i unaprijedila saradnja sa NATO i PfP zemljama i omogućio veći doprinos misijama u inostranstvu, BiH će se nastaviti fokusirati na poboljšanje interoperabilnosti u svim vojnim i odbrambenim aspektima, uključujući i NATO program Koncept operativnih sposobnosti, ocjenjivanja i povratnih informacija (OCC E&F) za pripremu, ocjenjivanje i certificiranje vojnih jedinica za NATO vođene operacije; standardizaciju i kodifikaciju; operativni koncept korištenja OS BiH; logistički koncept, koncept komande i kontrole; i aktivno učešće u vježbama.
Ministarstvo odbrane BiH planira nastaviti sa aktivnostima osmišljenim da intenziviraju profesionalno usavršavanje i obuku pripadnika MO BiH i OS BiH kako bi se povećao nivo interoperabilnosti u oblasti usavršavanja i obuke. MO BiH će definisati zahtjeve za potrebnom obukom koja će imati međunarodne sponzore kako bi se obezbijedilo racionalno korištenje raspoloživih resursa. Zahtjevi za obukom definisat će ciljeve, vrste, oblike, mogućnosti, učesnike i instruktore, prioritete profesionalnog usavršavanja, finansijske resurse za implementaciju, nadoknade i vrijeme koje je potrebno provesti u službi nakon profesionalnog usavršavanja.
Kako bi se poboljšala interoperabilnost, MO BiH planira povećati mogućnost pristupa programima učenja stranih jezika, kroz dodatnu obuku instruktora i program učenja engleskog jezika za rukovodioce putem IMET programa kako bi se poboljšale kvalifikacije personala.
2.4. Vojne operacije
Prema Zakonu o odbrani, jedan od zadataka OS BiH je učešće u operacijama kolektivne sigurnosti i podrške miru. BiH je predana integrisanju svojih odbrambenih potencijala i funkcija u sistem globalne kolektivne sigurnosti na osnovu međunarodne saradnje, angažmana i partnerstva, nudeći kvalitetne kapacitete i sposobnosti za učešće u misijama podrške miru.
Kroz učešće pripadnika OS BiH u misijama podrške miru, BiH aktivno učestvuje u sistemu kolektivne sigurnosti u skladu sa svojim kapacitetima. OS BiH su uspješno dale doprinos operacijama podrške miru na raznim žarištima u svijetu (Etiopija i Eritreja, Irak, Afganistan, Demokratska Republika Kongo, Mali, Centralnoafrička Republika).
Pripadnici OS BiH učestvuju u izvršenju štabnih dužnosti u jednoj misiji podrške miru u svijetu i to EU vođenoj misiji obuke u Centralnoafričkoj Republici, sa ukupno 3 pripadnika OS BiH. OS BiH su kroz PCRS sistem UN nominovale pješadijski vod za osiguranje baze UN (38 pripadnika) OS BiH, EOD/IEEDD tim (16 pripadnika) OS BiH i nalaze se na nivou 1, takođe su registrovale 10 štabnih oficira i 10 vojnih posmatrača.
2.5. Upravljanje ljudskim resursima
Sistem upravljanja personalom je funkcionalan i kontinuirano se radi na njegovom operativnom unapređenju. Nedostaci su utvrđeni, pravilnici ažurirani i radi se na njihovoj izradi kao kontinuiranom procesu.
MO BiH nastavlja raditi na višegodišnjem projektu Perspektiva tranzicija i zbrinjavanje za period 2012-2025, kako bi se stvorili potrebni uslovi za tranziciju i zbrinjavanje povećanog broja personala koji će napustiti OS BiH.
2.6. Vojna infrastruktura, pokretna i nepokretna imovina
U skladu sa Odlukom Predsjedištva BiH o veličini, strukturi i lokacijama OS BiH br. 01-50-1-4629-29/16 od 24. novembra 2016. godine (koja će stupiti na snagu kada se ispune potrebni uslovi), broj perspektivnih vojnih lokacija će biti ukupno 57. Knjiženje perspektivnih vojnih lokacija se nastavlja. Jedan broj još nije uknjižen, a nekoliko neperspektivnih lokacija ostaje pod kontrolom MO.
Glavne aktivnosti su obezbjeđenje optimalnih uslova za smještaj žena i muškaraca u objektima MO i OS BiH, te objekata u kojima se boravi 24 sata (straže,kuhinje, kotlovnice). Aktivnosti koje se tiču lokacija za skladištenje naoružanja i municije (LSN i LSM) vrše se kontinuirano s naglaskom na dostizanje standarda za skladištenje i sigurnost, kao i inafrastrukturnih radova i stvaranja uslova za poboljšanje infrastrukture.
U 2024. godini Odlukom ministra odbrane formiran je Rukovodeći tim za infrastrukturno uređenje lokacija i objekata OS BiH (projekat br.15 iz "Plana razvoja i modernizacije 2017-2027").
MO BiH je intenziviralo aktivnosti na rješavanju viškova municije i minsko-eksplozivnih sredstava, prvenstveno kroz operacije demilitarizacije koje se obavljaju u vlastitim tehnološkim kapacitetima, te pilot projekat prodaje dijela municije i eksploziva, pripremama na otpočinanju procesa prodaje preostalih količina viškova N,MIMES. U ovom procesu, EU, OSCE, NATO, EUFOR i druge partnerske zemlje pružaju značajnu podršku operacijama rješavanja viškova municije i minsko-eksplozivnih sredstava. UNDP kroz implementaciju projekta WASSP (unapređenje sistema zaštite skladištenja naoružanja i municije na upotrebi na perspektivnim lokacijama OS BiH) i Tehničkog sporazuma potpisanog između Vijeća ministara BiH i State departmenta SAD-a, omogućava dostizanje planiraniranog nivoa demilitarizacije MiMES-a, što direktno utiče na poboljšanje uslova sigurnosti skladištenja.
2.7. Ekonomika odbrane
Ograničenja zbog modela i nivoa finansiranja institucija BiH odražava se na kontinuirani pad izdvajanja za odbranu i u proteklih par godina ta izdavajanja su oko 0,9 % BDP, što uveliko usporava proces opremanja i modernizacije OS BiH. Imajući na umu trenutnu situaciju sa finansiranjem, programi podrške koje pružaju partnerske zemlje su od velike važnosti i u pogledu opremanja i modernizacije i u pogledu obuke i profesionalnog usavršavanja pripadnika MO BiH i OS BiH, s ciljem održavanja i poboljšanja operativnih sposobnosti OS BiH
3. PITANJE RESURSA
3.1. Sistem planiranja, programiranja, budžetiranja i izvršenja (SPPBI)
Ministarstvo odbrane BiH za budžetiranje koristi Sistem planiranja, programiranja, budžetiranja i izvršenja (SPPBI). Ovaj sistem povezuje sistem odbrambenog planiranja sa raspoloživim odbrambenim resursima.
Implementiranje i razvoj SPPBI je složen kontinuirani proces usmjeren na razvoj postojećeg modela, inetnih procedura i informacione podrške, kao i uvezivanje u opći model razvoja programskog budžetiranja, kroz reformu javne uprave na nivou svih institucija BiH. Zbog višeslojne strukture ovog modela i obima procesa koje obuhvata, kontinuirano se razvijaju interni moduli informacione podrške za njegovo unaprjeđenje. Do kraja 2025. godine se očekuje implementacija interne softverske podrške u fazi izvršenja budžeta kako bi se povećala transparentnost, pravovremenost i sveukupan kvalitet podataka, a nastavlja se i razvoj sistemske podrške programskom budžetiranju na nivou institucija BiH. Također, u narednom periodu se nastavljaju i aktivnosti na kvalitetnijem povezivanju procesa odbrambenog, logističkog i budžetskog planiranja, u cilju kvalitetnijeg upravljanja odbrambenim resursima.
SPPBI je od ključne važnosti za odbrambeni sistem, a njegova implementacija i razvoj su stalni zadaci.
3.2. Vojni budžet
U MO BiH su trenutno odobreni sljedeći višegodišnji kapitalni projekti: Projekat školovanja oficira VES-ti avijacija, nabavka helikoptera, osiguranje i unapređenje operativnosti m/v. Projekat remonta helikoptera je zatvoren, a sredstva iz istog su usmjerena na projekat nabavke helikoptera. Realizacija navedenih projekata je od ključne važnosti za održavanje i razvoj neophodnih operativnih sposobnosti OS BiH i realizaciju njihove glavne misije i zadataka.
Rješavanje pitanja neperspektivnih lokacija i viškova naoružanja i vojne opreme u skladu sa postojećim aranžmanima, odlukama i zakonima doprinijet će poboljšanju vojnog budžeta jer će se sredstva za ove najmene preusmjeriti za namjene funkcionisanja i opremanja OS BiH.
Trenutna izdvajanja za odbranu su i dalje preniska da bi omogućila propisan nivo održavanja opreme i infrastrukutre, i ne podržavaju programe modernizacije potrebne za razvoj iskoristivih vojnih sposobnosti. Razvoj punih sposobnosti vojnih jedinica zahtijeva stvaranje povoljnih uslova i potrebna budžetska sredstva.
4. SIGURNOSNA PITANJA
4.1. Uloga Državnog sigurnosnog organa (DSO)
Bosna i Hercegovina i Sjevernoatlantska organizacija potpisali su Sporazum o sigurnosti informacija, u Sarajevu 16.03.2007. godine, ratificiran 25.07.2007. godine. Na prijedlog NATO Ureda za sigurnost u 2018. godini potpisani su Administrativni aranžmani za zaštitu tajnih podataka razmijenjenih između NATO i BiH. Nadležni sigurnosni organ za provedbu sporazuma odnosno aranžamana je Ministarstvo sigurnosti BiH – Državni sigurnosni organ.
Fokus Državnog sigurnosnog organa je da osigura da razmijenjeni podaci budu zaštićeni i da se sa njima rukuje u skladu sa minimalnim sigurnosnim principima odnosno da se osigura da institucije u BiH rukuju NATO tajnim podacima na propisan način, certifikuju svoja sigurnosna područja i poduzimaju aktivnosti na sigurnosnoj provjeri personala koje radi na radnim mjestima na kojima je potrebno rukovati NATO tajnim podacima. DSO će održavati sistem kontinuirane obuke službenika za sigurnost, poboljšavati i dalje razvijati sistem podregistara za NATO tajne podatke, nastaviti razvijati i opremati organe vlasti za informatičku sigurnost u prenosu, obradi i skladištenju tajnih podataka. I konačno, nastavit će implementaciju industrijske sigurnosti u oblastima i kompanijama po potrebi.
4.2. Informatička sigurnost (INFOSEC)
BiH će nastaviti poboljšavati zakone koji se odnose na informatičku sigurnost u skladu sa relevantim NATO sigurnosnim standardima. Nadalje, u toku su aktivnosti na uspostavljanju informacionog sistema za sigurnosne provjere i izdavanje sigurnosnih dozvola u BiH. I na kraju, BiH će nastaviti razvijati i opremati državne organe za informatičku sigurnost, te kadrovski popunjavati pozicije u relevantnim tijelima (NCSA, NDA, SAA, NTAA).
4.3. Sigurnosna provjera osoba
U okviru personalne sigurnosti Državni sigurnosni organ preduzima sveobuhvatne aktivnosti kako bi se izvršila sigurnosna provjera svih osoba u BiH koje rukuju sa NATO tajnim podacima. Ove obaveze propisane su Zakonom o zaštiti tajnih podataka i Sigurnosnim sporazumom između BiH i NATO-a. U svim institucijama i organima u Bosni i Hercegovini je propisana obaveza sačinjavanja liste radnih mjesta koja trebaju imati pristup tajnim podacima druge države, međunarodne ili regionalne organizacije, što uključuje i pristup NATO tajnim podacima.
Sve osobe koje posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima su dužne da prođu odgovarajuće edukacije iz oblasti zaštite tajnih podataka, u skladu sa Zakonom o zaštiti tajnih podataka odnosno Pravilnikom o programu edukacije iz oblasti zaštite tajnih podataka ("Službeni glasnik BiH" 29/17). Program edukacije obuhvata, između ostalih oblasti, i pristup tajnim podacima druge države, međunarodne ili regionalne organizacije.
Pristup tajnim podacima ostvaruje se u poštivanju principa "Potrebno je znati " (Need to Know).
4.4. Sigurnost dokumenata
Centralni registar BiH uspostavljen je na osnovu odluke Vijeća ministara BiH 12. januara 2006. godine. Centralni registar i primarna kontakt tačka za razmijenjenje podatke u skladu sa Sporazumom o sigurnosti informacija između Bosne i Hercegovine i NATO je Ministarstvo sigurnosti – Državni sigurnosni organ. Sve osobe koje rade u Centralnom registru prošle su postupak dodatne sigurnosne provjere odnosno posjeduju važeće sigurnosne dozvole za pristup tajnim podacima BiH nivoa tajnosti "VRLO TAJNO" i važeće NATO PSC do i uključujući "TAJNO". Prijem, distribucija i rukovanje tajnim dokumentima se evidentira u propisane službene evidencije uz kontinuirano unaprijeđenje sistema evidentiranja, a uvažavajući preporuke NATO Ureda za sigurnost.
Važno je istaći da su druge institucije i organi u BiH (OSA BiH, Ministarstvo odbrane BiH, Ministarstvo vanjskih poslova BiH, SIPA, itd.), nacionalni sistem podregistara ,obavezni ispunjavati NATO standarde odnosno direktive i prateće dokumente vezane za rad sa tajnim podacima odnosno implementaciju Sigurnosnog sporazuma i ispunjavanje njihove obaveze koje proizilaze iz Zakona o zaštiti tajnih podataka.
4.5. Fizička sigurnost
Centralni registar NATO-a nalazi se u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, u prostorijama Ministarstva sigurnosti BiH. Zaštitu područja pruža Direkcija za koordinaciju policijskih tijela u BiH. Centralni registar ima prostoriju za sigurno čuvanje tajnih podataka koja ispunjava relevantne NATO zahtjeve, te prostoriju za prijem i obradu dokumenata klasifikovanih NATO TAJNO, kako je definisano NATO Direktivom o fizičkoj sigurnosti AC/35-D/2001-REV1. Svi primjenjivi sigurnosni standardi se primjenjuju u Centralnom registru. Podregistri su uspostavljeni u Ministarstvu vanjskih poslova BiH, Ministarstvu odbrane, Obavještajno-sigurnosnoj agenciji (OSA), Graničnoj policiji, Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), te u BiH Misiji u sjedištu NATO-a u Briselu.
Inspekcijski tim NOS-a potvrdio je da Centralni registar i podregistri ispunjavanju NATO standarde o fizičkoj sigurnosti.
4.6. Industrijska sigurnost
BiH će nastaviti poboljšavati podzakonske akte koji se odnose na industrijsku sigurnost u skladu sa relevantim NATO sigurnosnim standardima. Navedeno će obuhvatiti analizu domaćeg zakonodavstva, uključujući zakonodavstvo u vezi sa javnim nabavkama, zaštitom kritične infrastrukture, tehničkim standardima, sigurnosnih protokola. rizika i prijetnji u oblasti industrijske sigurnosti, te usklađivati s međunarodnim instrumentima i standardima vezanim za industrijsku sigurnost. Nadalje, jačanje regionalne i međunarodne saradnje na području industrijske sigurnosti.
Bosna i Hercegovina će kadrovsko i organizacijsko jačati Državni sigurnosni organ Bosne i Hercegovine. Navedeno će obuhvatiti edukaciju i obuku službenika u relevantnim tijelima u skladu sa Pravilnikom o industrijskoj sigurnosti ("Službeni glasnik BiH", broj: 55/17) i Pravilnikom o programu edukacije iz oblasti zaštite tajnih podataka ("Službeni glasnik BiH" 29/17).
Unapređenja oblasti industrijske sigurnosti i izdavanja industrijskih sigurnosnih dozvola vrše se kontinuirane aktivnosti za provođenje svih procedura koje prethode podnošenju zahtjeva za provjeravanje i izdavanje industrijske sigurnosne dozvole i provjeravanje zaposlenika u kompanijama, kao i edukacija uposlenika ovih kompanija.
4.7. Cyber sigurnost
Cyber sigurnost ostaje prioritet za BiH i nastavit će se fokusirati na jačanje institucionalnih, tehničkih i operativnih sposobnosti BiH Tima za odgovor na kompjuterske incidente (CERT) na putu ostvarenja svojih strateških ciljeva. Definisat će se načini komunikacije i koordinacije između relevantnih institucija za cyber sigurnost i izraditi strateški okvir za cyber sigurnost u BiH, kao i neophodna zakonska legislativa u BiH.
5. PRAVNA PITANJA
BiH će nastaviti vršiti reviziju svog zakonodavstva kako bi osigurala da je kompatibilno sa NATO pravilima i propisima koji se odnose na ovaj dokument.
Struktura pravosudnog sistema u BiH odražava unutrašnju strukturu zemlje. Postoje sudovi na državnom, entitetskim, kantonalnim i općinskim nivoima, kao i Distriktu Brčko. Ustavi FBiH i RS garantiraju nezavisno i nepristrasno pravosuđe, pravo na drugostepeni postupak i jednak pristup pravdi svim građanima. Na državnom nivou, pravosudni sistem čine: Ministarstvo pravde BiH, Sud BiH, Tužilaštvo BiH, Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV). Postignut je određeni napredak u razvoju pravosudnog sistema, ali i dalje postoje ozbiljne prepreke za efikasno funkcionisanje pravosuđa i njih treba rješavati u narednom periodu.
Jedna od pet strateških oblasti jeste pravosudni sistem, a cilj Strategije je dalje jačanje i očuvanje nezavisnosti, odgovornosti, djelotvornosti, profesionalizma i usklađenosti pravosudnog sistema koji će osigurati vladavinu prava. Dugoročni prioritet u ovoj oblasti je jačanje i očuvanje nezavisnosti, odgovornosti, djelotvornosti, profesionalizma i usklađenosti pravosudnog sistema koji će osigurati vladavinu prava. Ova strateška oblast podijeljenja je na četiri podoblasti:
Nezavisnost sudstva i usklađivanje zakona i sudske prakse u BiHOčekivani rezultati ovih strateških programa su: 1) dodatna zaštita nezavisnosti pravosuđa kroz konsolidaciju radnih mjesta u VSTV-u, uspostava nezavisnog Apelacionog suda BiH i usklađivanje plata i naknada za nositelje pravosudnih dužnosti u BiH, 2) efikasniji sistem za pripremu realnih budžeta za pravosudne institucije u BiH u skladu sa dogovorenim strateškim pravcem aktivnosti, 3) usklađivanje pravnog okvira koji će osigurati koordinirani rad tužiteljstava u FBiH, 4) pomoć BiH u ispunjavanju preporuka iz Strukturiranog dijaloga o pravosuđu između EU i BiH.
Djelotvornost i efikasnost pravosudnih institucija u BiHOčekivani rezultati strateških programa su: 1) smanjenje broja neriješenih predmeta što će povećati sposobnost pravosudnih institucija u BiH da rješavaju druge vrste predmeta osim izvršnih postupaka; 2) poboljšanje efikasnosti rada pravosudnih institucija BiH kroz kontinuiranu rekonstrukciju i informatičko osposobljavanje pravosudnih institucija u BiH, kao i konsolidovaniji metod upravljanja sudovima; 3) poboljšanje djelotvornosti i manji broj neriješenih predmeta što će doprinijeti boljoj javnoj percepciji pravosudnih institucija u BiH.
Odgovornost i profesionalizam pravosudnih zvaničnika u BiHOčekivani rezultati strateških programa su: 1) efikasniji i odgovorniji pravosudni sistem zbog obaveze pravosudnih zvaničnika da ispunjavaju standarde koji se tiču ocjene radnog učinka; 2) usklađivanje standarda pravosudnih ispita u cijeloj BiH što će poboljšati kvalitet kandidata koji ulaze u pravosudni sistem BiH; 3) bolji sistem kontinuiranog profesionalnog usavršavanja pravodsudinih zvaničnika u BiH; 4) bolja javna percepcija pravosudnog sistema u BiH.
Transparentnost rada pravosudnih institucija u BiHOčekivani rezultati strateških programa su: 1) poboljšana komunikacija pravosudnih institucija u BiH s medijima, korisnicima njihovih usluga i javnošću; 2) poboljšana dostupnost informacija o radu pravosudnih institucija u BiH profesionalcima i široj javnosti; 3) bolja javna percepcija pravosudnog sistema u BiH.
